A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://www.politikaplus.com//upload/images/arhiva/M-N/nadzor-100.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

Sve hrvatske špijunske afere | Politika+
Hrvatska

OBRAČUNI: Sve hrvatske špijunske afere

Afera s izlistima telefonskih brojeva samo je jedna u nizu policijsko-obavještajnih afera koje su potresale Hrvatsku u zadnje 22 godine.

Piše: Ivan Klarić

Najnovija policijsko-obavještajna afera koja već danima drma Hrvatskom ponovno je podsjetila kako je hrvatski obavještajni sustav ranjiv i problematičan. Tanka granica između opravdanog nadzora građana i povrede njihovih ljudskih prava, otkako je samostalne Hrvatske, često se prelazila.

 

Hrvatsku su, nažalost, u 22 godine vrlo često tresle obavještajne afere poput ove zadnjih dana. Od devedesetih naovamo, obavještajna služba nerijetko je bila glavni adut za obračune s političkim neistomišljenicima i novinarima. I ako je vjerovati stručnjacima za nacionalnu sigurnost da način i efikasnost funkcioniranja obavještajne službe govori o tome koliko je neka država ozbiljna, reklo bi se da Hrvatska od svojeg osamostaljenja do danas nije dosegnula svoju sigurnosnu zrelost.

 

1. Devedesete - ilegalan nadzor i prisluškivanje

Tijekom vladavine HDZ-a i dr. Franje Tuđmana, naročito nakon kraja Domovinskog rata, pripadnici oporbe i novinari, tada često nazivani 'državnim neprijateljima' bili su prisluškivani i nadzirani. U vrijeme dok se kroz privatizaciju rušilo ono što nisu uspjeli tenkovi i zrakoplovi JNA, tadašnji SZUP se bavio, po njima, nepodobnim novinarima i političarima.

 

Isto tako, osim praćenja novinara i oporbenih prvaka, tadašnji pripadnici tajnih službi svoje su mjesto imali čak i u namještanju utakmica nogometnog prvenstva. 1999. godine pukla je i velika afera o umiješanosti predsjednika Tuđmana preko SZUP-a u namještanje završnice nogometnog prvenstva Hrvatske kada je po političkoj odluci morala pobijediti NK Croatia, omiljeni klub šefa države. Vrlo skoro, predsjednik Tuđman je preminuo pa se i cijela ta afera vrlo brzo zaboravila.

2. Čistke u obavještajnoj zajednici nakon dolaska 'šestorke' na vlast

Nakon Tuđmanove ere, Račanova je Vlada 2000. otvorila sve dosjee tajnih službi koji su nastali po političkim, a ne sigurnosnim kriterijima, ali nitko iz tih službi nije odgovarao zbog eklatantnog kršenja ljudskih prava. Istovremeno, svi važniji ljudi u obavještajnom sustavu su degradirani i smijenjeni. Na čelo tadašnje Protuobavještajne agencije, nasljednice SZUP-a, dolazi Franjo Turek koji će se vrlo skoro naći u velikom skandalu.

3. Sukob Željko Bagić - Tomislav Karamarko

 

Od devedesetih naovamo, hrvatska obavještajna služba nerijetko je bila glavni adut za obračune s političkim neistomišljenicima i novinarima. I ako je vjerovati stručnjacima za nacionalnu sigurnost da način i efikasnost funkcioniranja obavještajne službe govori o tome koliko je neka država ozbiljna, reklo bi se da Hrvatska od svojeg osamostaljenja do danas nije dosegnula svoju sigurnosnu zrelost.

U međuvremenu, javnost se suočila s novim sukobom unutar obavještajnog sustava. Naime, tijekom 2001. godine došlo je do sukoba između tadašnjeg čelnika Ureda za nacionalnu sigurnost (UNS) Tomislava Karamarka i Željka Bagića, savjetnika tadašnjeg predsjednika Stjepana Mesića i to u vrijeme nastajanja zakona o obavještajnim službama. Tada se, naime, Mesić priklonio konceptu koji su, nasuprot Karamarku, zastupali Željko Bagić i Franjo Turek.

 

Koliko je sukob otišao daleko, govori i informacija da je Turek od tadašnjeg ravnatelja policije Ranka Ostojića tražio da uhiti Karamarka. O tom slučaju je aktualni ministar unutarnjih poslova govorio i u razgovoru za časopis MadeIN u kojem je potvrdio da su od njega tražili da uhiti Karamarka što je on, istaknuo je Ostojić, odbio. Ostojić je u MadeIN-u otišao korak dalje pa je kazao da je u tom sukobu Karamarko-Bagić, Turek, Karamarko bio u pravu i da je njegov koncept zakona o obavještajnim službama bio kudikamo kvalitetniji i bolji od onoga kojeg su zagovarali Turek i Bagić. Nakon sukoba s Bagićem i Turekom, Karamarko je otišao s čelne pozicije UNS-a i okrenuo se privatnom biznisu. Isto tako, jedan od razloga razmimoilaženja s Mesićem, kojem je vodio kampanju za predsjednika, bila je činjenica što je tadašnji predsjednik stao na stranu Bagića i Tureka.

4. Franjo Turek - optužio Račanovog ravnatelja policije Ranka Ostojića

Početkom 2004. godine, u vrijeme potrage za tada još uvijek odbjeglim generalom Antom Gotovinom, čelnik POA-e Franjo Turek u svojoj je analizi, koju je predočio tadašnjem premijeru Ivi Sanaderu i predsjedniku Stjepanu Mesiću, pod nazivom “Obavještajno-medijske manipulacije s ciljem diskreditacije RH” optužio Ranka Ostojića, Račanova ravnatelja policije, kako je opskrbljivao novinare i strane obavještajce informacijama da se general Ante Gotovina skriva u Hrvatskoj, čime je navodno nanosio veliku štetu vanjskopolitičkom položaju Hrvatske. Prema Turekovoj analizi, dio novinara objavljivao je Ostojićeve podatke, a njima su se i koristili britanski obavještajci i haaški istražitelji. Nedugo nakon izbijanja te afere, Turek je smijenjen.

5. Slučaj Podbevšek

Nakon Franje Tureka, zajedničkim dogovorom tadašnjeg premijera Ive Sanadera i predsjednika Stjepana Mesića, na čelo POA-e dolazi Joško Podbevšek. No, ni njegov mandat nije mogao proći bez skandala, možda i najvećeg otkako je samostalne Hrvatske. Joško Podbevšek je, naime, najviše ostao upamćen o tome što su njegovi špijuni tri sata u sobi ispitivali novinarku Helenu Puljiz izvlačeći iz nje informacije koje bi mogle iskompromitirati tadašnjeg predsjednika Mesića.

 

Nakon otkrića ove afere, slijedio je sukob na relaciji Sanader-Mesić, sve dok Sanader nije prihvatio ono što je Mesić od početka afere tražio - smjenu Joška Podbevšeka. Premda je svoju poziciju pokušao sačuvati smjenivši svog tadašnjeg zamjenika i čelnika zagrebačke POA-e, Podbevšeku to nije uspjelo. Nakon njega, na čelo POA-e dolazi Tomislav Karamarko, koji se okrenuo gorućem problemu Sanaderove vlade – lociranju i uhićenju odbjeglog generala Gotovine. I kako znamo, u tome je i uspio.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

IZLIST BROJEVA, OBAVJEŠTAJNE AFERE, POA, SOA