A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://www.politikaplus.com//upload/images/arhiva/E-F/eu-zastave-132.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

Što treba našoj politici i što nam pruža EU? | Politika+
DRAGO PILSEL - EKOLOGIJA SLOBODE

KOLUMNA DRAGE PILSELA – EKOLOGIJA SLOBODE: Što treba našoj politici i što nam pruža EU?

Ukazivati na nemoral i na korupciju ne znači osuđivati politiku u cijelosti, niti to znači opravdavati nepovjerenje i nezainteresiranost za političko djelovanje.

Piše: Drago Pilsel

Javnom se mnijenju čini da vlade koje se nižu u ovdašnjim zemljama jedna za drugom ne mogu riješiti velike probleme sadašnjice niti jasnije ocrtati budućnost: vlade, kažu za sebe, poduzimaju sve brojne mjere i oblike javne pomoći, ali nezaposlenost se rijetko smanjuje, a siromaštvo se ozbiljno povećava. U Hrvatskoj je već postalo normalno promatrati građane kako kopaju po kantama za smeće a broj korisnika javnih kuhinja samo raste. U sadašnjem, osobito teškom kriznom stanju europske i svjetske povijesti – financijskom, gospodarstvenom, socijalnom te ponajviše moralnom – i naša zemlja, te susjedne imaju ozbiljnih problema. Sveopća je kriza zapravo još dublja zbog mnoštva frustracija, tjeskoba i strahova preostalih nakon pretrpljenog rata. Tomu, nažalost, ne može pomoći nikakvo "naknadno" proglašavanje Domovinskog rata završenim, kako to pokušavaju činiti general Gotovina ili neki (nad)biskupi. Puno je važnije vjerovati da se među nama, kako je rekao Ante Gotovina u Zadru (ja ostajem kod mišljenja da on nije moralna vertikala, ali mu priznajem da pomiče društvo prema centru), mogu ponoviti Luka Modrić, maestro Šutej, Ivan Meštrović ili Nikola Tesla. Međutim, postanimo svjesni gdje smo i tko smo. Zapravo, kakvi smo.

Socijalne nejednakosti postaju sve napetije i često izbijaju na teritorijalnoj razini, dovodeći tako u opasnost povezanost i koheziju društva. Uz to, muškarci i žene koji se bave politikom, često se pokazuju nesposobnima pristupiti dubokim i nužnim reformama i predvidjeti budućnost. Oni donose, najčešće je tako, kratkoročne odluke, i to vrlo često za vrijeme priprema i provođenje izbora

Ostao sam dužan osvrnuti se na ono što sam čuo tijekom seminara "The rule of law and data protection policies in the EU" (Pravna država i zaštitne politike u U) koji je za dvadesetak hrvatskih novinara održan u sjedištu Europske komisije (EK) u Bruxellesu 7. studenog. Slušali smo sljedeća predavanja:  Pravne reforma unutar EU (od strane Mine Andreeve, glasnogovornice Povjerenice Europske komisije za pravosuđe i temeljna prava Viviane Reding); Kako to naročito djeluje hrvatska misija pri EK, o čemu nam je govorio voditelj naše misije pri EU, Vladimir Drobnjak; zatim o konkretnim pitanjima nove politike zaštiti osobnih podataka (izlagali su Richard Szostak, Kostas Rossoglou i Jan Philipp Albrecht, iz kabineta gđe. Reding). Uslijedilo je predavanje o našim (europskim) fundamentalnim pravima i što se radi da bi se podigla njihova kultura, o čemu nam je govorio izvrstan mladi slovenski pravnik i diplomat Jože Strus, te, na kraju, predstavljen nam je put RH u ispunjavanju uvjeta odnosno savladavanju prepreka u vezi poglavlja 23 (o pravnim pitanjima) o čemu je izlagala dr. Eline De Ridder, profesorica iz Centra za europske studije, Sveučilišta u Ghentu.

Pokušat ću iznijeti moje viđenje problema. Želim zahvaliti Europskom centru za novinarstvo i EK koji su nas ugostili, stručnjacima koji su odvojili vrijeme za nas, ali i potaknuti hrvatske novinare (u čemu prenosim molbu Vladimira Drobnjaka) i sugrađane kako bi uložili maksimalni napor da u EU uđemo što bolje pripremljeni.

Socijalne nejednakosti postaju sve napetije i često izbijaju na teritorijalnoj razini, dovodeći tako u opasnost povezanost i koheziju društva. Uz to, muškarci i žene koji se bave politikom, često se pokazuju nesposobnima pristupiti dubokim i nužnim reformama i predvidjeti budućnost. Oni donose, najčešće je tako, kratkoročne odluke, i to vrlo često za vrijeme priprema i provođenje izbora.

No, bez obzira na krizu i zbog toga što se moramo ozbiljno pozabaviti teškim poslom rehabilitacije politike, trebamo postaviti svoje prioritete, uočiti posebne probleme te pronaći načine njihova rješavanja, a usto i da ostvarimo svoje i europske legitimne interese u europskom kontekstu. Pred nama je razdoblje konsolidacije, usklađivanja i prilagođivanja nacionalnog života, kao i demokratskog sustava i institucija unutar europskih i svjetskih integracija, u čijim će okvirima morati zaštititi i promicati što bogatiji i svestraniji razvoj našega identiteta i uvjete našega postojanja.

Pred nama je razdoblje konsolidacije, usklađivanja i prilagođivanja nacionalnog života, kao i demokratskog sustava i institucija unutar europskih i svjetskih integracija, u čijim će okvirima morati zaštititi i promicati što bogatiji i svestraniji razvoj našega identiteta i uvjete našega postojanja

Mnoge gospodarstvene i razvojne nejednakosti, kao i one između bogatih i siromašnijih te osobito krajnje siromašnih dijelova i krajeva svijeta, ostaju neriješen problem našeg vremena i neodržanih obećanja bogatih siromašnima, tako da danas tvore njegovu tragičnu i neprihvatljivu podijeljenost. Njoj valja pridodati i kulturnu zaostalost, neprosvijećenost i nepismenost te nedovoljnu ili gotovo nikakvu zdravstvenu i ekološku skrb.

U temelju sadašnjih socijalnih, gospodarstvenih i financijskih nevolja koje potresaju svijet stoji, pak, dubinska duhovna kriza, kriza samoga čovjeka i njegovih temeljnih vrednota. To ozbiljno krizno stanje traži okupljanje svih demokratskih i brigom za čovjeka zauzetih snaga, kojima su vrhovna vrednota ljudska osoba, njezina dobrobit i dostojanstvo, kao i human život, dostojan čovjeka.

Zato valja uočiti sljedeće probleme (uočeni su, na vrlo točan način, prilikom pisanja Manifesta Kršćanskog akademskog kruga, 2009.): stavljanje pojedinačnih interesa - bili to interesi pojedinih političkih stranaka ili drugih interesnih skupina – iznad javnog interesa i zajedničkog dobra; nepoštovanje i nedovoljno zalaganje za izgradnju pravne države, kao i ignoriranje europskoga demokratskog duha u institucijama od javnog interesa – od najviših do najnižih; velike socijalne nepravde i gospodarske nejednakosti među ljudima i pojedinim društvenim slojevima koje nisu plod poštenoga rada; toleriranje različitih oblika korupcije i podmitljivosti, od sukoba interesa do iznuđivanja i iskorištavanja javnih služba ili položaja za privatne svrhe i interese te čak i zakonima reguliranih društveno i moralno neprihvatljivih povlastica.

Naš problem je i mirenje s visokom nezaposlenošću i bezperspektivnošću mladih te osobito s trajnim napuštanjem zavičaja i odljevom mlađeg i visokoobrazovanog stanovništva, što sve pridonosi kulturnom osiromašenju zemlje i demografskom slomu; navođenje na pretjeranu potrošnju, iznad materijalnih mogućnosti pojedinaca i obitelji te stvaranje dužničke ovisnosti i dužničkoga ropstva; bezobzirno uništavanje neobnovljivih prirodnih bogatstava te rasipanje i onečišćavanje mnogih drugih.

Neosjetljivi smo na smanjivanje prava zaposlenikâ, osobito radnikâ s nižim primanjima i neredovitost, štoviše izostanak isplata zasluženih zarada; na nedovoljnu brigu države za socijalno ugrožene kategorije stanovništva, napose za djecu, mlade, žene, radnike i umirovljenike kao i, uopće, velike socijalne nepravde te gospodarstvene nejednakosti među ljudima i društvenim slojevima

Neosjetljivi smo na smanjivanje prava zaposlenikâ, osobito radnikâ s nižim primanjima i neredovitost, štoviše izostanak isplata zasluženih zarada; na nedovoljnu brigu države za socijalno ugrožene kategorije stanovništva, napose za djecu, mlade, žene, radnike i umirovljenike kao i, uopće, velike socijalne nepravde te gospodarstvene nejednakosti među ljudima i društvenim slojevima.

Još uvijek postoji velika doza toleriranja bahatosti odgovornih ljudi (nitko se nije ozbiljno pobunio nakon što je Radimir Čačić poželio ostati u politici i nakon pravomoćne osude zbog smrti dvoje ljude u Mađarskoj ili, recimo, Tomislav Karamarko i čelnici MUP-a nisu ekspresno iz vodstva HDZ-a i policije potjerali one koji su plagirali svoje diplomske radove već ih, štoviše, brane!), čelnikâ civilnih vlasti i stranaka, zatvorenosti javnih služba, birokratizacije i neosjetljivosti za prava, potrebe i probleme građana; promicanje sebičnog individualizma, relativizma i nihilizma, kao i društvene anomije i neodgovornosti.

Naše društvo razdiru rašireno bezakonje i nasilje, posebno među mladima, njihovo padanje pod utjecaj droge i organiziranog kriminala; stvaranje osjećaja u građana da su nezaštićeni te da ih dovoljno ne štite ni policija, ni sudovi, ni odvjetnici, što mnoge od njih potiče da uzmu pravdu u svoje ruke.

Olako prihvaćamo neoliberalna rješenja u gospodarstvu, kao i zastupanje prijeke potrebe deregulacije, liberalizacije i privatizacije gotovo svih sektora društva, a posebice zdravstva i školstva što su jamci jednakosti i solidarnosti. Ukratko, imamo neprepoznavanje i neuvažavanje legitimnih nacionalnih interesa u politici i gospodarstvu, navlastito identiteta u kulturi, te njihova nedovoljna zaštita i promicanje u odnosima sa svijetom, bez uskogrudnog nacionalizma i zatvaranja, ali i bez podložničkog odnosa i polaganje isključivoga prava na istinu i nedovoljno poznavanje temeljnih problema suvremenog čovjeka, kao da su naša elementarna karakteristika.

Plemenitost političke obveze, to sam čuo tijekom seminara u Bruxellesu, trebala bi biti neporeciva. Zloporabe koje se javljaju ne bi smjele predstavljati stablo što pokriva šumu svih onih koji, potaknuti brigom za pravednost i solidarnost, ulažu u to svoju snagu, shvaćajući svoju djelatnost kao službu, a ne kao sredstvo za zadovoljavanje vlastitih prohtjeva.

 

>> Što znamo o EU? Pet mitova koje valja analizirati

 

Ukazivati na nemoral i na korupciju ne znači osuđivati politiku u cijelosti, niti to znači opravdavati nepovjerenje i nezainteresiranost za političko djelovanje.

 

Danas se u svijetu puno govori o dostojanstvu čovjeka, bilo da se ono poštuje, bilo da je riječ o kršenju dostojanstva čovjeka. Slično je i kod nas u Hrvatskoj. Ne samo u medijima, već i među pučanstvom, u poduzećima, u različitim većim ili manjim skupinama, često je u središtu zanimanja čovjek koji je ugrožen u svojim pravima ili pak ne može živjeti dostojno čovjeka. Sve je veća nezaposlenost u svijetu i kod nas, otežano školovanje; sve je više problema u hrvatskom zdravstvu čije posljedice najvećim dijelom osjećaju obični ljudi.

Ljudska osoba teži zajedništvu s drugim ljudima. Ta ljudska društvenost je temelj svakog oblika društva i svih etičkih težnji koje iz toga proizlaze. Čovjek ne može biti dostatan sam sebi da bi dostigao svoj puni razvoj. On treba druge i zajednicu, društvo

Zbog toga moramo neumorno inzistirati na dostojanstvu ljudske osobe protiv svih izrabljivanja i manipulacija koje su na štetu čovjeka ne samo na političkom i gospodarskom polju nego i na ideološkom, kulturnom i drugim područjima života.

Postavlja se pitanje kakvog čovjeka i kakav je njegov odnos prema društvu? Osoba je shvaćena u ODNOSU prema drugima. Jer, čovjek je po svojoj najdubljoj naravi društveno biće i bez odnosa s drugima ne može ni živjeti ni razviti svoje sposobnosti. Traži se, dakle, poštivanje ljudske osobe, poštivanje drugoga i drugih, a osobito nemoćnih, napuštenih i potrebnih. Poštivanje i ljubav moraju se protegnuti i na one koji drukčije od nas misle i rade u društvenim, političkim ili vjerskim pitanjima. Jer, sa što više čovječnosti i ljubavi prodremo u njihov način mišljenja, lakše ćemo moći s njima zapodjenuti dijalog.

Ljudska osoba teži zajedništvu s drugim ljudima. Ta ljudska društvenost je temelj svakog oblika društva i svih etičkih težnji koje iz toga proizlaze. Čovjek ne može biti dostatan sam sebi da bi dostigao svoj puni razvoj. On treba druge i zajednicu, društvo.

Potrebno je više pozornosti posvetiti socijalnim strukturama i institucijama u svijetlu etičkih i moralnih principa. Čovjek živi u društvu, u zajednici. Njegovo mijenjanje vezano je i uz mijenjanje zajednice. Nažalost, u ovom našem kršćanskom ambijentu se još uvijek naglasak stavlja na ono loše u pojedincu, a zanemaruje se zlo u određenoj socijalnoj strukturi ili općenito u društvu. Misli se da je dovoljno promijeniti pojedinca ali treba staviti naglasak i na nepravedne strukture. Naravno, treba naglasiti da je za obnovu-promjenu na bolje potrebno mijenjati kako strukture tako i čovjeka pojedinca.

U dubini i na površini pitanja, EU je za mene iznad svega, sinonim mira (kakvog takvog), pomirenja i povjerenja, prosperiteta, demokracije i ljudskih prava

Kako bi važno bilo da se više govori o načelu sudjelovanja. To je pravedno, proporcionalno i odgovorno sudjelovanje svih članova i sektora društva u razvoju: društveno-gospodarskom, političkom i kulturnom... Baviti se ljudskim pravima i izgradnjom političke kulture, to je moralni imperativ najvišeg prioriteta. Ma koliko god neke naše primjedbe na EU bile opravdane, ja mislim da je po srijedi projekt koji ne smije propasti.

U dubini i na površini pitanja, EU je za mene, to sam znanje ponovio kratkim boravkom u Bruxellesu, iznad svega, sinonim mira (kakvog takvog), pomirenja i povjerenja, prosperiteta, demokracije i ljudskih prava. Nikomu ozbiljnome ne biježe problemi, ogromni, ali Nobelova nagrada za mir dolazi kao opomena i kao poticaj: da se ne zaboravi kakva je bila Europa nakon Drugoga svjetskoga rata i da se ne obeshrabrimo u poslu koji čeka. Govorio je veliki španjolski filozof Ortega y Gasset da "Europljani ne znaju živjeti ako se ne vide uključeni u veliku avanturu".

Za mene je mir, okaljan, naglasio sam, nekakav DNA Unije pa bih volio da, shodno zabrinjavajućeg stanja u kojem se EU nalazi, nagradu u Oslu doživimo kao dokaz postignutog mira, pomirenja i povjerenja. A to je taj kozmopolitski ideal Europe zbog kojeg žarko želim uspjeh Uniji i Hrvatskoj u njoj.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

bruxelles, drago pilsel, europska unija