Kultura

IZLOŽBA: Nula iz vladanja: Retrospektiva Mladena Stilinovića u MSU

Jedan je od najpriznatijih hrvatskih umjetnika na današnjoj međunarodnoj sceni suvremene umjetnosti,

FOTO: MSU
Piše: PolitikaPlus

Retrospektivna izložba "Nula iz vladanja" Mladena Stilinovića, umjetnika koji od sedamdesetih godina prošlog stoljeća "provocira, prkosi, ruga se i parodira vrijednosne sustave i sustave moći", otvara se večeras u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti.

Izložba obuhvaća razdoblje od prvih Stilinovićevih filmova s početka sedamdesetih godina, provokativne "Početnice 1,2,3" iz 1973. i rane serije fotografija "1. maj 1975." do autoportreta "Pjevaj" iz 1980. i novijih fotografija, primjerice "Kineske propagande" iz 2001.

Stilinovićevi filmovi, fotografije, kolaži, knjige i 'ready made' objekti zapravo su fragmenti opusa, ali i fragmenti globalne slike društvene zbilje nastali strategijom preuzimanja, prisvajanja i recikliranja, ustvrdio je kustos retrospektive Tihomir Milovac u tekstu o "Nuli iz vladanja".

Kroz tematske cikluse nastale od osamdesetih do danas izložba predstavlja njegove složene prostorne instalacije s nizom 'ready made' djela, kolaža i radova na papiru. Instalacije su objedinjene pod nazivima "Novac" s brojnim kolažima s banknotama, "Ekonomija" među kojima su "Oduzimanje nula" i "Geometrija kolača", "Eksploatacija mrtvih" s radovima malog formata instaliranih na radničkoj baraci, "Crveno-roza" s "Crvenim kruhom" i amblematskim radom "Umjetnik koji ne govori engleski nije umjetnik", "Bijela odsutnost" s brojnim bijelim radovima te "Bol" s radom "Rječnik-bol".

Mladen Stilinović (Beograd, 1947.) jedan je od najpriznatijih hrvatskih umjetnika na današnjoj međunarodnoj sceni suvremene umjetnosti, izlagao je na prestižnim problemskim izložbama i svjetskim bijenalima, a radovi su mu u najvažnijim kolekcijama muzeja moderne i suvremene umjetnosti.

Umjetničku karijeru počeo je sedamdesetih "izvan i usuprot" umjetničkim i državnim institucijama, prve je umjetničke radove ostvario u formi GEFF-ovskog eksperimentalnog filma, a u okviru "Grupe šestorice autora" i svoja prva konceptualistička djela.

Usmjerivši svoj rad prema društvenoj stvarnosti, ponajprije političkoj dimenziji, on razotkriva aparate moći i pozicije nemoći, a dosljedno se bavi fenomenom jezika kao sredstvom političke i umjetničke manipulacije. Nizom akcija, izložbi i autorskih knjiga potvrdio je poziciju umjetnika kao aktivnog korektiva stvarnosti koja ga okružuje, a kao i u vrijeme komunizma svoje teme u današnjem globalnom neoliberalno-kapitalističkom pronalazi oko sebe, u novinama, na cesti među običnim ljudima, na mjestima društvene bijede i siromaštva, među umjetnicima.



Milovac napominje da je izložbu nazvao prema kultnom filmu iz tridesetih godina ne bi li ukazao na Stilinovićevu "neprilagodljivu umjetničku prirodu i elemente permanentne pobune tako snažno prisutne u njegovu opusu". Poput protagonista Vigova filma, Stilinović se suprotstavlja normama društva, ideologiji političkih i kulturnih kanona, slavi ali i banalizira anarhiju kao maksimalnu slobodu pojedinca, često pri tome dovodeći u pitanje svoj ljudski i umjetnički status, dodao je.

Stilinović ne vjeruje u mogućnost da društveni kolektivitet, a posebno pojedinac u okolnostima represije mogu djelovati pozitivno i zato čini sve da bude subverzivan, ukaže na prostor samoorganizacije i egalitarnosti koji je izvan domašaja države i njezinih upravljačkih aparata, ustvrdio je Milovac, pišući o izložbi koja će biti otvorena do 3. veljače.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

nula iz vladanja, msu, mladen stilinović, izložba