Mojbiz

INTERVJU: Alida Perkov: Žene su slabije plaćene, u tvrtkama čine tek trećinu na upravljačkim pozicijama

Žene su jedino u prednosti na zavodu za zapošljavnje, gdje čine 59 posto nezaposlenih.

Piše: Ilijana Grgić

Već sedmu godinu  starija izvršna potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić, prva na Liderovoj listi 300 najmoćnijih žena hrvatskog biznisa, do nje je predsjednica Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević, a treća je predsjednica Uprave Financijske agencije Anđelka Buneta. Po brojkama tako ispada da je lako biti žena u  Hrvatskoj, i to na čelu vodećih kompanija. Što same žene koje su biznisu kažu na ove konstatacije? Je li tome tako,  u intervju za  Politikuplus govori dr. Alida Perkov,  predsjednica prvog hrvatskog  kluba  Međunarodne organizacije poduzetnica i poslovnih žena BPW (Business and professional Women) .



Ljerka Puljić, koja je proglašena najmoćnijom, izjavila je da 'Ponekad zaista morate biti 'bitch'u tom poslovnom svijetu'. Ono što mene smeta je što se u takva pitanja uvijek postavljaju ženama, a nikad nitko ne pita nekog predsjednika Uprave, mora li on u pregovorima biti žestok, ili 'bitch'.  Željela bih vaš komentar na to, kao i to da se recimo  žene koje su na istaknutim pozicijama uvijek pita ' Kako usklađujete posao i obitelj?


Žene dijele sudbinu svojih kolega na tržištu rada i poduzetništva. Hrvatski se Zakonodavac, što se tiče rada, pobrinuo za jednakost plaća  i to je inkorporirano u Ustav i Zakon o radu. Ono što odvlači žene od prihodovanja je nerazvijena socijalna infrastruktura

Lako je uskladiti posao i obitelj u socijalno osjetljivim društvima zemljama, gdje  postoji napredna socijalna infrastruktura, dakle razvijena mreža dječjih vrtića, cjelodnevnih boravaka za školsku djecu, ali i za starije nemoćno stanovništvo o kojima vrlo često u obitelji brine žena. Dakle takva institucijska podrška pomaže ženama da optimalno usklade obitelj i karijeru. Veliki je izazov za ženu i probijanje nevidljivog staklenog stropa –zapreku mogućnosti napredovanja (glass ceiling) bilo je nekad puno teže. U našim vremenima je primjerice Norveška vlada uvela obvezne kvote za privatne kompanije koje su dužne na rukovodećem položaju zaposliti žene, pa je tako taj postotak od 2007. do 2009. u toj zemlji s 6% porastao na 39,6 % . Pitanje je bi li te kvote u Hrvatskoj pomogle u participaciji žena u upravljanju firmama. Tim više jer ćemo  kao buduća članica EU-a, imati obvezu, na kojoj inzistira povjerenica za pravosuđe Viviane Reding, koja je pozvala europske kompanije da povećaju broj žena na rukovodećim  pozicijama do 30 % do 2015., i do 40 % do 2020., a ako se u godinu dana ne dogode promjene, pripremati će se obvezujući zakon.
Danas su u Hrvatskoj neki stereotipi premošćeni, pa sve više raste udio žena na rukovodećim pozicijama. Uostalom na studij menadžmenta, za stjecanje vještine rukovođenja, upisani su studenti oba spola.


Vi ste i sama poduzetnica,  može li se u Hrvatskoj ostvariti 'ženski san: imati uspješnu karijeru, obitelj, partnera?


Ovo je kompleksno pitanje u uvjetima krize, jer je imati uspješnu karijeru, obitelj, partnera ujedno i muški san. Privatni i poslovni život sačinjava umjetnost ovladavanja organizacijskim i ekonomskim izazovima, i ne postoji stereotipan odgovor. Možda je najbolje usporediti se sa sebi sličnim osobama koje žele objediniti svoje životne ciljeve. Zato i postoje klubovi „žena koje nemaju vremena“, odnosno udruge poduzetnica i poslovnih žena, koje poslovnim educiranjem, poslovnim informiranjem i poslovnim lobiranjem  nastoje za sebe izvući primjere najbolje životne prakse. Takva je primjerice svjetska udruga BPW International s konzultativnim statusom Prve kategorije u UN, a koja ima  i podružnicu u Hrvatskoj, BPW Prvi hrvatski klub Pula.


Je li teže biti žena poduzetnica u Hrvatskoj ili recimo u nekoj od zemlja EU, i tamo naravno postoje razlike, izdvojite pozitivan primjer i naravno po vama negativan primjer ?

Žene dijele sudbinu svojih kolega na tržištu rada i poduzetništva. Hrvatski se Zakonodavac, što se tiče rada, pobrinuo za jednakost plaća  i to je inkorporirano u Ustav i Zakon o radu. Ono što odvlači žene od prihodovanja je nerazvijena socijalna infrastruktura: malo je vrtića koji rade iza 16 sati , a zna se kakvo je radno vrijeme pretežitog  dijela ženskih zaposlenica pa i rukovoditeljica. Žene su uglavnom te koje se brinu i za svoje i suprugove onemoćale roditelje: premalo je dnevnih centara za tu populaciju.
Ali ima i svijetlih trenutaka: uz uobičajene poticaje, dostupni su poticaji-bespovratna sredstva za žensko poduzetništvo koji se sukladno vladinoj strategiji raspisivao svake godine u proljetnim mjesecima. HBOR daje kredite za žensko poduzetništvo po povoljnijim uvjetima. I druge civilne udruge i zaklade također povremeno raspisuju natječaje za bespovratna sredstva za poduzetnice. Naša udruga BPW o tome i o drugim poticajima obavještava svoje članice.

Jesu li žene u Hrvatskoj , kada su u pitanju pozicije koje u sebi sadrže 'moć', stvarno izjednačene s muškim kolegama. Imamo li dovoljno žene na vodećim pozicijama, ili su to samo rijetki slučajevi?

Iako žene čine više od polovine stanovništva,  na upravljačkim pozicijama u tvrtkama manje ih je od trećine. Bolje su obrazovane ali slabije plaćene, te su stalno razapete između posla i obitelji. Tvrtke s menadžericama statistički bolje posluju jer su manje sklone rizicima.

 

Iako prema statističkim podacima o broju stanovnika žene čine 52,9 posto stanovništva, one zauzimaju samo šest posto vodećih pozicija u velikim tvrtkama. Isto istraživanje pokazuje kako je među osnivačima trgovačkih društava samo 25 posto žena, a među poduzetnicima korisnicima kredita tek je svaka peta žena

Raste udio tvrtki u kojima su žene vlasnici. Tako je 2002. godine bilo u RH 8254  poduzetnice koje su imale 54.000 zaposlenih te ostvarivale 25,6 milijardi kuna prihoda i milijardu kuna dobiti, dok je 2007. godine zabilježeno 24.476 poduzetnica koje su zapošljavale 127.000 zaposlenika te ostvarivale 68 milijardi kuna prihoda i 3,9 milijardi kuna dobiti. U pet je godina udio žena u poduzetništvu porastao sa 13 na 25 posto.

 

Ne postoji točno statističko istraživanje o broju poduzetnika prema spolu, stručnjaci procjenjuju kako je među poduzetnicima dvostruko više muškaraca nego žena. Prema istraživanjima, na upravljačkim pozicijama u hrvatskim tvrtkama žena je samo 27 posto, dok ih je u nadzornim odborima još manje - tek 19 posto.

 

Iako prema statističkim podacima o broju stanovnika žene čine 52,9 posto stanovništva, one zauzimaju samo šest posto vodećih pozicija u velikim tvrtkama. Isto istraživanje pokazuje da je među osnivačima trgovačkih društava samo 25 posto žena, a među poduzetnicima korisnicima kredita tek je svaka peta žena.

 

Jedina prednost, koja to ustvari nije, je broj žena na zavodima za zapošljavanje. Među nezaposlenima njihov je udio 59 posto, među zaposlenima na crno 65 posto, a među zaposlenima na određeno vrijeme čak 86 posto.

 

Udio žena u ukupnom broju zaposlenih je 44,3 posto. U Istri po statističkim podacima, među 17 velikih  i 77 srednjih tvrtki svega je 6 žena ili 7%  predsjednica uprave u Istri, ali je taj broj naravno promjenjiv. Među prvih 600 tvrtki u Istri  nalazi se 96 predsjednica uprave ili direktorica što čini udio od 16 % tvrtki. Taj se broj sigurno povećava što je poslovni subjekt manji i tako dolazimo do udjela od preko 20% žena u obrtima i mikro tvrtkama. što je predmet posebnog istraživanja, jer se nalazimo u turbulentnim recesijskim vremenima kad se mnoge firme zatvaraju a manje njih otvara.

 

BPW je nevladina međunarodna organizacija osnovana 1931. godine u Genevi, sa federacijama i afilijacijama u 112 zemalja svijeta. BPW-Prvi hrvatski klub Pula je jedini ogranak (Associated Club ) na području jugoistočne Europe.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

posao, ljerka puljić, agrokor