Crna kronika

ZA BEOGRADSKE NOVINE: Serge Brammertz komentira presudu: Dokazi bili dovoljni za osudu Gotovine i Markača

'Okolnosti presude, oštar ton i sadržaj mišljenja, neobični.'

Piše: PolitikaPlus

U akciji Oluji zaista su počinjeni zločini, a dokazi sažeti na 1300 stranica bili su dovoljni da se osude hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač, ali se mora prihvatiti da su trojica sudaca iz peteročlanog vijeća to vidjela drugačije, izjavio je u petak u intervjuu beogradskim Večernjim novostima glavni haaški tužitelj Serge Brammertz.

Objašnjavajući zašto komentira oslobađajuće presude Žalbenog vijeća Gotovini i Markaču, što inače ne čini, Brammertz je tom beogradskom listu rekao da svojim javnim istupom želi ublažiti patnje žrtava i najavio da će Haaški tribunal pomoći domaćem pravosuđu u daljnjim istragama oko Oluje.

Naglasio ipak da "treba imati na umu da je mandat Tribunala da utvrdi odgovornost pojedinca" za zločine, a "ne odgovornost država za te zločine, niti za iniciranje oružanog sukoba".

"Realnost je takva da su zločini zaista počinjeni i u očima žrtava i njihovih obitelji pravda nije zadovoljena. Zatim, okolnosti ove presude, naročito oštar ton i sadržaj dvaju izdvojenih mišljenja, jesu neobični", rekao je Serge Brammertz i istaknuo da razumije reagiranja iz Srbije u povodu oslobađanja Ante Gotovine, Mladena Markača i Ramusha Haradinaja, ali i izricanja doživotne kazne Zdravku Tolimiru.

"Razumijem emotivna reagiranja u Srbiji, pogotovo jer nema sumnje da su zločini počinjeni tjekom događanja na koje se odnosi presuda. Tijekom kompletnog žalbenog postupka u 'predmetu Gotovina' objašnjavali smo Žalbenom vijeću zašto držimo da ima dovoljno dokaza da bi se potvrdila jednoglasna prvostupanjska presuda sudskog vijeća. Činjenica da je žalbenu presudu donio minimalan broj sudaca koji je potreban za većinu, kao i da je ona bila propraćena jakim izdvojenim mišljenjima, vjerojatno je pridonijela negativnoj percepciji kod mnogih u Srbiji", ocijenio je Brammertz.

On je, međutim, naglasio da "treba imati na umu da je mandat Tribunala da utvrdi odgovornost pojedinca" za zločine, a "ne odgovornost država za te zločine, niti za iniciranje oružanog sukoba" i istaknuo spremnost Den Haaga da pomogne domaćem pravosuđu.

"Konačno, htio sam potaknuti domaće pravosudne organe da nastave istrage i gonjenje zločina počinjenih prije i nakon Oluje, kao i da izrazim svoju spremnost da im pomognemo, tako što ćemo im ustupiti informacije iz naših baza podataka", rekao je Bratmertz u intervjuu "Večernjim novostima".

Glavni haaški tužitelj drži i da je Žalbeno vijeće imalo dovoljno razloga da potvrdi prvostupanjsku presudu Gotovini i Markaču.

"Neće vas iznenaditi da su, po našem mišljenju, dokazi koji su izvedeni tjekom dvogodišnjeg suđenja i sažeti na 1300 stranica prvostupanjske presude, dovoljni da bi se jednoglasno potvrdila prvostupanjska osuđujuća presuda. Međutim, moramo prihvatiti da su trojica sudaca to vidjela drugačije", istaknuo je Bramartz u intervjuu ovom beogradskom listu.

Bramertz ne dijeli stajališta u javnosti da je "međunarodna pravda pokazala slabosti na presudama Gotovini i Markaču", ali ocjenjuje da su reagiranja javnosti ukazala na to "da postoji jaz između postupka odlučivanja i presude s jedne strane i načina na koji ih razumiju zajednica i žrtve, te vanjski faktori, s druge strane".

"Zato bi bila korisna detaljnija konačna presuda koja bi se bavila nekim od pitanja na koja su ukazali suci u izdvojenim mišljenjima", sugerirao je glavni haaški tužitelj.

Bratmertz je, međutim, istaknuo da zahtjevi za reviziju presuda u Den Haagu nemaju uporište u realnosti.

"To, naravno, nije moguće. Mislim da takvi komentari više odražavaju frustracije izazvane nedavnim oslobađajućim presudama, nego što predstavljaju ozbiljan prijedlog. Postupak preispitivanja je moguć samo u izuzetnim situacijama. Ta procedura je korištena samo 11 puta od osnivanja Tribunala, i to samo jednom uspješno", naglasio je Serge Bramertz i objasnio pod kojim bi se uvjetima ponovno moglo suditi Gotovini i Markaču.

"Po Pravilniku o postupku i dokazima, moj ured može pokrenuti postupak za preispitivanje u roku od godinu dana od konačne presude. Međutim, to je izvanredni postupak koji treba zadovoljiti vrlo stroge uvjete. Zahtjev za preispitivanje bit će odobren samo ukoliko imamo dokaze za nove činjenice s kojima stranke nisu bile upoznate tjekom postupka, a koje smo se potrudili pronaći i koje mogu znatno utjecati na presudu", objasnio je Bramertz i naglasio da Srbija nije strana u postupku i nema pravnih mogućnosti reagirati na presudu.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

ratno zločini, serge brammertz, ante gotovina, haag, icty