Turizam

ISTRAŽIVANJE : Turizam: Nautičari su u 2012. prosječno trošili sto eura po osobi dnevno, a boravili su oko 12 dana

Najbolji potrošači među čarterašima su Francuzi, Rusi i Britanci, a među ostalim nautičarima Talijani.

Piše: Ilijana Grgić

U  Istraživanje TOMAS NAUTIKA Jahting 2012., o stavovima i potrošnji nautičara u Hrvatskoj, pokazuje kako su, nautičari trošili prosječno sto eura dnevno po osobi.

 

Prosječni dnevni izdaci čarteraša više su nego dvostruko veći od prosječnih dnevnih izdataka ostalih nautičara (161 euro prema 68 eura) kao odraz, prije svega, izdataka za najam plovila.

 

Najbolji potrošači među čarterašima su Francuzi, Rusi i Britanci, a među ostalim nautičarima Talijani. Ipak, prosječni dnevni izdaci nautičara u čarteru smanjeni su u 2012. godini u prosjeku 6 posto, a ostalih 13 posto u odnosu na 2007. godinu. Međutim, uslijed većeg udjela nautičara u čarteru, u odnosu na 2007. godinu, prosječni dnevni izdaci na skupu svih nautičara na razini su onih ostvarenih u 2007. godini.

 

Prosječni dnevni izdaci čarteraša više su nego dvostruko veći od prosječnih dnevnih izdataka ostalih nautičara (161 euro prema 68 eura) kao odraz, prije svega, izdataka za najam plovila.

 - Hrvatska je prepoznata kao jedna od najpoželjnijih jahting destinacija na Sredozemlju, međutim, rezultati istraživanja pokazuju kako još ima prostora za daljnje unaprjeđenje ukupne nautičke ponude. Nautički turizam je i u Strategiji razvoja hrvatskog turizma istaknut kao jedan od deset ključnih razvojnih proizvoda koje je u narednim godinama potrebno još snažnije razvijati,  istaknu je ministar turizma Veljko Ostojić,  te je dodao i kako je, s obzirom na važnost i potencijal nautičkog turizma, Ministarstvo turizma iniciralo formiranje Radne skupine za poticanje razvitka nautičkog turizma, sastavljene od predstavnika Ministarstva turizma, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstva zaštite okoliša i prirode te Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, koji će raditi na prijedlogu mjera za unaprjeđenje ovog turističkog proizvoda.

 

Istraživanje je također pokazalo kako je u porastu udio kraćih boravaka, dok se smanjuje udio dužih boravaka. Prosječna duljina boravka nautičara smanjena je s 14 noćenja u 2007. godini na 12 noćenja u 2012. godini.  Tijekom plovidbe nautičari u prosjeku posjete  tri marine.

 

Glavni izvor informacija o našoj zemlji nautičarima je prethodno iskustvo boravka u njoj (46%), nakon čega slijede internet (29%) te preporuke rodbine i prijatelja (24%), dok je preko sajmova o Hrvatskoj saznalo oko četiri posto posjetitelja.

 

Istraživanje je pokazalo kako je prosječna dob nautičara koji posjećuje Hrvatsku 45 godina, više od tri četvrtine nautičara (77%) ima završenu višu ili visoku školu te svaki drugi nautičar dolazi iz kućanstva s mjesečnim primanjima većim od 3.500 eura.

 

 Do polazne luke u Hrvatskoj nautičari najčešće dolaze osobnim automobilom (69%), a slijede dolasci plovilom u kojem i borave (15%) te zrakoplovom (14%).

 

Hrvatska je ocijenjena boljom od konkurentskih zemalja (Španjolske, Francuske, Italije, Grčke i Turske) kada je riječ o svim aspektima ljepote i očuvanosti prirode te klimi, čistoći mora i obalnih mjesta, kao i u socijalnim elementima  – sigurnosti, gostoljubivosti i imidžu zemlje.

 Najčešći oblik najma plovila je tzv. bareboat čarter ili najam plovila bez skipera u kojem je bilo 77 posto svih nautičara u hrvatskom čarteru, dok je nešto više od petine čarteraša (22%) unajmilo plovilo sa skiperom ili posadom, a tek 1 posto bilo je u čarter flotili.

 

Gledajući sve nautičare, i one u čarteru i one na plovilima u drugim oblicima vlasništva, unajmljenog skipera ili posadu imalo je 18 posto nautičara. U odnosu na 2007. godinu, nautičari su manje aktivni te je učestalost bavljenja većinom aktivnosti znatno smanjena.

 

Tijekom boravka u marini/luci i destinaciji najčešće odlaze u kupnju (njih 97%), restorane (96%), slastičarnice i kafiće (95%), na izlete na obali (80%), šetnje u prirodi (76%), posjećuju lokalne zabave (73%) i razgledavaju znamenitosti (61%), a bave se i nizom drugih sportskih, zabavnih ili rekreativnih aktivnosti.

 

Hrvatska je ocijenjena boljom od konkurentskih zemalja (Španjolske, Francuske, Italije, Grčke i Turske) kada je riječ o svim aspektima ljepote i očuvanosti prirode te klimi, čistoći mora i obalnih mjesta, kao i u socijalnim elementima  – sigurnosti, gostoljubivosti i imidžu zemlje.

 

Boljim od konkurencije ocijenjen je i prostorni raspored marina. Nautička (ponuda čartera, raspoloživost tranzitnih vezova i opremljenost marina) i ugostiteljska ponuda ocijenjene su lošijima u usporedbi sa Španjolskom, Francuskom i Italijom.

 

Vrijednost za novac ukupne nautičke ponude ocijenjena je boljom u Hrvatskoj jedino u usporedbi s Italijom.

 

Istraživanje je provedeno u razdoblju od lipnja do listopada 2012. u 25 marina i osam luka otvorenih za javni promet od Umaga do Dubrovnika, na uzorku od 2.171 osobe, metodom osobnog intervjua s domaćim te nautičarima s 13 inozemnih tržišta.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

nautičari, turizam