A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://www.politikaplus.com//upload/images/arhiva/O-P-Q/plinacro-100.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

Plinacro i Socar potpisali Memorandum o razumijevanju i suradnji | Politika+
Energetika

SURADNJA: Plinacro i Socar potpisali Memorandum o razumijevanju i suradnji

Upravo je Plinacro d.o.o. inicijator projekta Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP).

Piše: PolitikaPlus

Predsjednik Uprave Plinacra Mladen Antunović i potpredsjednik Uprave azerbajdžanske državne naftno-plinske kompanije SOCAR g. Elshad Nassirov danas su u prostorima Vlade Republike Hrvatske u Zagrebu potpisali Memorandum o razumijevanju i suradnji između tvrtki Plinacro d.o.o. i SOCAR.

 

Uz predstavnike visokog izaslanstva Republike Azerbajdžan, potpisivanju Memoranduma o razumijevanju i suradnji nazočili su potpredsjednica Vlade RH i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić, ministar gospodarstva RH Ivan Vrdoljak, ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović te zamjenik ministra turizma Oleg Valjalo.

 

Svečanim potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju i suradnji nacionalni operator Republike Hrvatske – Plinacro d.o.o. i njegov partner SOCAR potvrdili su obostrano zanimanje dviju kompanija u državnom vlasništvu za suradnju pri razvoju plinskih sustava i tržišta prirodnog plina zemalja jugoistočne Europe i njihovog okruženja, razmjeni tehničkih informacija o svojim pojedinačnim projektima, kao i općenitom poboljšanju opskrbe, njezine pouzdanosti te diverzifikacije izvora plina za širu regiju, a posebice s obzirom na geostrateški položaj Republike Hrvatske.

 

Naime, kao vlasnik i operator transportnog sustava u Republici Hrvatskoj, Plinacro d.o.o. odgovoran je za nadzor i upravljanje transportnim sustavom, njegovo održavanje, razvoj i izgradnju, kao i za povezivanje s transportnim sustavima susjednih zemalja, dok je SOCAR državna naftno-plinska tvrtka Republike Azerbajdžan s iznimnim potencijalima u proizvodnji prirodnog plina. Stoga će na temelju danas potpisanog Memoranduma o razumijevanju i suradnji Plinacro i SOCAR osnovati Zajedničku radnu skupinu koja će zajedničkim aktivnostima i održavanjem redovitih sastanaka dodatno proučiti područja potencijalne suradnje između dviju kompanija.

 

O suradnji Plinacra i Socara:

 

Predsjednik Uprave Plinacra Mladen Antunović još je početkom veljače ove godine boravio u Azerbajdžanu, točnije u sjedištu državne naftno-plinske tvrtke SOCAR gdje je nastavkom ranijih, vrlo uspješnih pregovora nastojao izlobirati konačnu odluku azerbajdžanskog partnera o potpori projektu TAP (Transadriatic pipeline), čime bi se naposljetku realizirao i dugoočekivani, za Hrvatsku iznimno važan projekt Jonsko-jadranskog plinovoda (Ionian-Adriatic pipeline).

 

Svečanim potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju i suradnji nacionalni operator Republike Hrvatske – Plinacro d.o.o. i njegov partner SOCAR potvrdili su obostrano zanimanje dviju kompanija u državnom vlasništvu za suradnju pri razvoju plinskih sustava i tržišta prirodnog plina zemalja jugoistočne Europe i njihovog okruženja, razmjeni tehničkih informacija o svojim pojedinačnim projektima, kao i općenitom poboljšanju opskrbe, njezine pouzdanosti te diverzifikacije izvora plina za širu regiju, a posebice s obzirom na geostrateški položaj Republike Hrvatske.

Naime, upravo je Plinacro d.o.o. inicijator projekta Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP), a o njegovoj važnosti dovoljno govori i činjenica da je WBIF hrvatskom operatoru plinskoga transportnog sustava odobrio bespovratna sredstva za razvoj tog interkonekcijskog sustava. Jonsko-jadranski plinovod (IAP) bi, osim jednostavnije plinofikacije krajnjeg juga Hrvatske, povećao učinkovitost upravo završenoga Plinovodnog sustava Like i Dalmacije, kao i cijeloga transportnog sustava Republike Hrvatske.

 

No taj projekt ima i regionalnu, ali i širu, južnoeuropsku važnost. Njegovom realizacijom plinoficiralo bi se područje Albanije, Crne Gore te dijela Bosne i Hercegovine pa bi se time gospodarski aktivirala čitava regija, a stekli bi se i svi preduvjeti za zatvaranje jadranskoga plinskog prstena povezivanjem s talijanskim plinskim sustavom, ali i sustavima Slovenije i Mađarske pa time i diverzifikacije dobavnih izvora plina te ostvarivanja znatnog prihoda od tranzita plina za zemlje EU-a i regije. No, konačna realizacija toga plinovoda ovisi ponajprije o odluci hoće li TAP kao veliki međunarodni projekt krenuti u izgradnju.  

 

U ovom trenutku konzorcij koji upravlja razvojem plinskog polja Shah Deniz 2 u Kaspijskom jezeru još nije donio odluku kojim će pravcem usmjeriti te goleme zalihe plina na europsko tržište. Odluka o tome hoće li prevladati projekt West Nabucco ili projekt TAP bit će donesena u drugoj polovici ove godine. Iako konzorcij Shah Deniz potpuno ravnopravno tretira oba projekta, za Hrvatsku je dobra vijest što predstavnici Nabucca unatoč višekratnim pregovorima nisu uspjeli privoljeti azerbajdžansku Vladu da upravo njima ustupi 10 mlrd. m3 na godinu s polja Shah Deniz. Njegovi predstavnici nisu uspjeli sklopiti pouzdane dugoročne ugovore o preuzimanju točno definiranih količina plina na godinu, a što je temeljni preduvjet za početak gradnje plinovoda.

 

Istodobno, slične pregovore i borbu za plin iz polja Shah Deniz vode i predstavnici projekta TAP (Trans Adriatic Pipeline), kojim bi se plin iz kaspijske regije, a ponajprije Azerbajdžana, preko Turske, Grčke, Albanije i podmorskim putem do juga Italije trebao transportirati do Europe. Iako još ništa nije odlučeno, nije naodmet uzeti u obzir činjenicu da je norveška kompanija Statoil, koja je 25%-tni dioničar konzorcija Shah Deniz, ujedno i jedan od najvećih dioničara (42,5%) projekta TAP, dok su ostali strateški partneri u TAP-u švicarska kompanija EGL i njemački E.ON Ruhrgas. Bude li se konzorcij Shah Deniz opredijelio za projekt TAP, i realizacija za Hrvatsku iznimno važnog IAP-a, odnosno Jonsko-jadranskog plinovoda došla bi u prvi plan.

 

Zasad još ni azerbajdžanska državna naftno-plinska kompanija SOCAR, kao jedan od članova konzorcija Shah Deniz 2, nije o tome donijela svoju odluku. No, tijekom susreta predsjednika Uprave Plinacra g. Mladena Antunovića s potpredsjednikom Uprave SOCARA g. Elshad Nassirov nije se o tome očitovao, ali je iskazao velik interes za tržište prirodnog plina jugoistočne Europe. Za Hrvatsku je svakako dobra vijest i to što je sredinom veljače u Ateni, u nazočnosti predstavnika azerbajdžanske vlade i tvrtki konzorcija Shah Deniz 2, potpisan trilateralni sporazum između vlada Grčke, Italije i Albanije, kojim su te zemlje potvrdile predanost gradnji i upravljanju Transjadranskim plinovodom (TAP-om).

 

Prije dvije godine Plinacro je s međunarodnom kompanijom The Trans Adriatic Pipeline AG (TAP) potpisao Memorandum o razumijevanju i suradnji na području Jugoistočne Europe (South East Europe MOUC) kojim su se obje kompanije obvezale na osnivanje zajedničke radne skupine u cilju suradnje i razmjene tehničkih informacija, a sve radi veće pouzdanosti i diversifikacije opskrbe prirodnim plinom jugoistočne Europe kao glavnoga strateškog imperativa ove regije. Stoga, bude li se konzorcij Shah Deniz odlučio za TAP, šanse da Hrvatska postane dio toga velikog tranzitnog pravca gotovo da su neupitne, no u ovom je trenutku teško govoriti o dinamici ostvarenja.

 

Naime, kompanija TAP namjerava izgraditi plinovod koji će, preko Albanije i Jadranskog mora, povezati Grčku s Italijom. Taj plinovod dio je, od strane Europske unije određenoga, Južnoga plinskog koridora koji će povezati izvore plina iz Kaspijske regije s Europom te time omogućiti znatne kapacitete dobave prirodnog plina, s mogućnošću protoka u oba smjera. Sa svojih 520 km projekt TAP (The Trans Adriatic Pipeline) najkraći je i najjeftiniji od svih ostalih predloženih plinovoda u koridoru.

 

Istodobno, hrvatski operator transportnog sustava – Plinacro nositelj je regionalne inicijative za povezivanje hrvatskoga plinskog sustava sa sustavima svih susjednih zemalja pa je stoga njegov plinski transportni sustav osmišljen i projektiran na način da omogućava povezivanje sa svim velikim projektima u regiji. Najvažniji projekti za diversifikaciju izvora opskrbe i sigurnost opskrbe Republike Hrvatske i europskih potrošača plinom jesu projekti izgradnje LNG-terminala, kao i projekt Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) kojim bi se plinoficiralo područje Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, ali i krajnjeg juga Hrvatske.

 

Za Republiku Hrvatsku upravo je Jonsko-jadranski plinovod (IAP) iznimno važan projekt jer bi, osim jednostavnije plinofikacije južne Hrvatske te diverzifikacije dobavnih izvora plina, otvorio i mogućnost ostvarivanja znatnog prihoda od tranzita plina za zemlje Europske Unije i regije, a time i povećao učinkovitost upravo završenoga Plinovodnog sustava Like i Dalmacije, kao i cijeloga transportnog sustava naše zemlje.

 

Stoga je i današnje svečano potpisivanje Memoranduma o razumijevanju i suradnji između Plinacra i SOCAR-a rezultat dosadašnje dobre suradnje s azerbajdžanskim partnerima kod kojih se nastojao pobuditi dodatni interes za potporu pri realizaciji projekta TAP kao preduvjeta izgradnje Jonsko-jadranskog plinovoda, ali i ostalih mogućnosti suradnje Plinacra i Socara u području plinskoga gospodarstva Republike Hrvatske.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

suradnja, socar, plinacro, plinovod