Crna kronika

(NE)UČINKOVITOST: Nevladine udruge: Ratne je zločine sve teže i teže procesuirati

Voditeljica Dokumente Vesna Teršelič kazala je da je počinitelje ratnih zločina sve teže procesuirati te da u društvu još uvijek ne postoji ozračje da se svjedoči protiv počinitelja zločina s vlastite strane.

Piše: PolitikaPlus
U izvješću o suđenjima tijekom 2012. koje je Dokumenta sastavila zajedno s Centrom za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka te Građanskim odborom za ljudska prava (GOLJP) istaknuta je i opasnost da će počinitelji zločina, posebno oni na najvišoj razini, ostati nekažnjeni.

Nevladine udruge koje prate suđenja za ratne zločine upozorile su danas da je, unatoč mnogim pozitivinim pomacima, ratne zločine još uvijek teško procesuirati, zbog čega su od institucija zatražili "dodatne iskorake" koji bi trebali dovesti do učinkovitijih sudskih postupaka.

Voditeljica Dokumente Vesna Teršelič kazala je da je počinitelje ratnih zločina sve teže procesuirati te da u društvu još uvijek ne postoji ozračje da se svjedoči protiv počinitelja zločina s vlastite strane. Osim toga za problematiku ratnih zločina sve je manji interes domaće i međunarodne javnosti, kazala je Teršelić.

U izvješću o suđenjima tijekom 2012. koje je Dokumenta sastavila zajedno s Centrom za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka te Građanskim odborom za ljudska prava (GOLJP) istaknuta je i opasnost da će počinitelji zločina, posebno oni na najvišoj razini, ostati nekažnjeni.

"Prošle godine zabilježeni su pozitivni pomaci poput početka rasprave u nekoliko slučajeva za koje nije postojala volja, prije svega u počinjenim zločinima nad Srbima kao što su Sisak, Kerestinec, Pakračka Poljana i Zagrebački Velesajam, ali i u suđenju u Srbiji gdje su osuđena 22 pripadnika srpskih postrojbi za zločine počinjene na području Hrvatske", kazao je Mladen Stojanović iz osječkog Centra za mir.

No, kao negativne je primjere naveo suđenja koja traju više od 10 godine te neprocesuiranje slučajeva miniranja kuća ili deložacije.

Sporost pravde osudio je i Marko Sjekavica iz GOLJP-a ističući da je frustrirajuća nemogućnost žrtava da pravdu dočekaju niti 20 godina nakon rata.

"'Nije samo bitna formalna pravda, nego i učinak na društvo u cjelini", kazao je Sjekavica ističući da je osim na unaprijeđenju zakona i nastavku procesuiranja zločina važno ukazivati i na okolnosti u kojima su počinjeni. Zatražio je i da se izmijeni zakonska obveza da država plaća odvjetnike pripadnicima MUP-a koji su osuđeni za ratni zločin.

"Dokaže li se pravomoćnom presudom da su krivi, novac bi trebali vratiti kako bi se preusmjerio žrtvama njihovih zločina", ustvrdio je Sjekavica.

Teršelič je podsjetila da je tijekom 2012. iz iskaza više svjedoka, među kojima je i bivši ministar unutarnjih poslova Ivan Vekić, postalo jasno da su za zločine znali ljudi iz vrha hrvatske države te da su ih mnogi pokušavali i zataškati.

Pozitivnim je ocijenila što se prošle godine počelo intenzivnije govoriti o silovanju kao djelu ratnog zločina, a osudila je govor mržnje ističući da on može najpogubnije djelovati na pravosuđe.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

nevladine udruge, ratni zločini