Energetika

ENERGETIKA: Igor Dekanić: Obnovljivi izvori energije i prirodni plin - hrvatska su energetska budućnost

Izlazak iz recesije pokazati će nedostatak prirodnog plina.

Piše: Ilijana Grgić

U  'energetskim krugovima' često se može čuti rasprava što bi trebala biti hrvatska energetska budućnost, potpuno okretanje obnovljivim izvorima ili  pak relativno jeftini energenti poput prirodnog plina. Profesor s Rudarsko-geološko naftnog fakulteta Igor Dekanić ističe kako su stavovi 'ili-ili' pogrešni.

 

- Nema dileme obnovljivi izvori energije ili prirodni plin, jer se ti izvori međusobno dopunjuju.Nemojmo zaboraviti da za svaku elektranu iz obnovljivih izvora treba  i rezerva u nekom 'čvrstom' energentu, morate imati rezervnu komponentu jer sunce ne sja 24 sata na dan, niti vjetar puše 24 sata na dan. Znači prirodni plin i obnovljivi izvori - to je hrvatska energetska budućnost, smatra Dekanić.

 

 

Ukupna potrošnja plina u Hrvatskoj prošle godine iznosila je 2,82 milijarde m3, što je šest posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Za usporedbu, 2011. potrošeno je 2,99 milijardi m3 plina, a 2010. godine potrošeno je 3,02 milijarde m3.

 

 

Danom ulaska u EU u Hrvatskoj će početi primjena trošarina na energente i električnu energiju, a u prilagodbi europskim propisima Hrvatska je iskoristila mogućnosti izuzeća od trošarina na plin i električnu energiju kojih neće biti za kućanstva

Dekanić napominje i da sam hrvatski energetski sektor dijeli sudbinu ostalog dijela gospodarstva, a to je recesija. No, isto tako smatra kako će izlazak iz recesije pokazati  nedostatak svih oblika energije pa tako i plina, te se mora više raditi na sigurnosti opskrbe.

 

- Kad jednom potrošnja krene, trebat će plina. Struktura potrošnje je takva da sve više raste učešće opće potrošnje, komercijalnog sektora i domaćinstva, a opada industrije. Oscilacije kod opće potrošnje su vrlo izražajne, zbog toga je glavni imperativ izgradnja tržišta plina, sigurnosti, a to znači jačanje sustava izgradnje novih skladišta  i dopuna tog sustava, to je preduvjet za energetsku sigurnost i rekao bih uredno tržište plina, kaže Dekanić.

 

Danom ulaska u EU u Hrvatskoj će početi primjena trošarina na energente i električnu energiju, a u prilagodbi europskim propisima Hrvatska je iskoristila mogućnosti izuzeća od trošarina na plin i električnu energiju kojih neće biti za kućanstva. 

 

Zakon o trošarinama koji će stupiti na snagu 1. srpnja, predviđa trošarine na energente, pa tako i prirodni plin, u rasponu od nula do 8,10 kuna po megavatsatu (MWh), ovisno o tome u koju se svrhu plin koristi.

 

Tako se trošarinom neće oporezivati plin za kućanstva i za pogon vozila, plin za daljnju preradu ili proizvodnju drugih energenata ili električne energije, plin koji se koristi za proizvodnju toplinske i električne energije u jedinstvenom procesu, kao ni korištenje plina u mineraloškim procesima (npr. proizvodnja cementa, cigle, vapna, stakla i sl.).

 

U tim će se slučajevima, dakle, od 1. srpnja ove godine primjenjivati nulta stopa trošarine.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

prirodni plin, energija