A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://www.politikaplus.com//upload/images/arhiva/O-P-Q/plinovod-100.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

Plinacro: Projekt Jonsko-jadranskog plinovoda sve bliži realizaciji | Politika+
Energetika

PLINSKI BIZNIS : Plinacro: Projekt Jonsko-jadranskog plinovoda sve bliži realizaciji

Konzorcij Shah Deniz potvrdio je prije dva dana u Bakuu da je za dopremu plina u Europu odabrao projekt TAP

Piše: PolitikaPlus/Hina

Odluku konzorcija Shah Deniz o dodjeli zadatka otvaranja južnog europskog plinskog koridora Transjadranskom plinovodu (TAP), koji službeno podupire i Hrvatska, Plinacro ocjenjuje kao strateški energetski iskorak za Hrvatsku i zemlje u okruženju koji će dati novi zamah projektu Jonsko-jadranskog plinovoda.

 

Plinacro i TAP 2011. su potpisali Memorandum o razumijevanju i utemeljili zajedničku radnu grupu u cilju međusobne potpore i korištenja sinergije Transjadranskog i Jadransko-jonskog plinovoda, koji je osmišljen poveznica TAP-a i hrvatskog plinskog transportnog sustava od albanske Fiere do Splita.

Konzorcij Shah Deniz potvrdio je prije dva dana u Bakuu da je za dopremu plina u Europu odabrao projekt TAP, a o tome su Plinacro na sastanku krajem prošlog tjedna izvijestili predstavnici azerbajdžanske tvrtke SOCAR, koja je član konzorcija.

 

Ta će odluka nedvojbeno dati novi zamah daljnjem razvoju projekta Jonsko-jadranskog plinovoda i bitno obilježiti razvoj plinskog transportnog sustava i tržišta plina u Hrvatskoj i zemljama regije te će znatno ubrzati njihovo uklapanje u europske tokove i tržište plina, priopćio je danas Operator plinskog transportnog sustava Plinacro d.o.o.

 

U priopćenju, objavljenom u povodu brojnih upita o toj odluci Shah Deniz konzorcija te o značaju projekta Transjadranskog plinovoda za Republiku Hrvatsku, iz tvrtke Plinacro podsjećaju da su potencijale tog projekta za Hrvatsku i okruženje prepoznali vrlo rano i već 2006. osmislili ideju Jonsko-jadranskog plinovoda (Ionian Adriatic Pipeline-IAP) koji bi povezao TAP i hrvatski plinski transportni sustav. Ideja Jonsko-jadranskog plinovoda je od samog početka naišla na izuzetan interes i država u okruženju i švicarske tvrtke EGL, koja je tada bila jedini nositelj razvoja projekta Transjadranskog plinovoda, ističe Plinacro.

 

Pokretač TAP-a je švicarski EGL (Axpo), a nositelji razvoja projekta su norveški Statoil i njemački E.ON. Duljina tog plinovoda je približno 800 km. Početak plinovoda je u Kipoi na tursko-grčkoj granici gdje se nastavlja na Transanadolski plinovod - TANAP. Trasa plinovoda prolazi kopnenim područjima Grčke i Albanije do Fiera na albanskoj jadranskoj obali. Odatle nastavlja kao podmorski plinovod, približne duljine 105 km, do San Foca na talijanskoj jadranskoj obali gdje se uklapa talijanski plinski transportni sustav. Transportni kapacitet prve faze TAP-a je 10 milijardi prostornih metara plina godišnje a konačni, maksimalni kapacitet 20 milijardi prostornih metara.

 

Plinacro i TAP 2011. su potpisali Memorandum o razumijevanju i utemeljili zajedničku radnu grupu u cilju međusobne potpore i korištenja sinergije Transjadranskog i Jadransko-jonskog plinovoda, koji je osmišljen poveznica TAP-a i hrvatskog plinskog transportnog sustava od albanske Fiere do Splita.

 

Prolazio bi teritorijem Albanije, Crne Gore i Hrvatske te neposredno uz granicu s Bosnom i Hercegovinom. Okvirna duljina tog plinovoda bi bila 540 kilometara, a transportni kapacitet pet milijardi prostornih metara godišnje - po milijardu prostornih metara za Albaniju i Bosnu i Hercegovinu, 0,5 milijardi prostornih metara za Crnu Goru, 2,5 milijarde prostornih metara godišnje za Hrvatsku i susjedne zemlje.

 

Sveobuhvatna studija izvedivosti Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) bit će izrađena do kraja ožujka 2014. Sredstva za studiju odobrio je WBIF (Western Balkan Investment Framework), a izrađuje ju konzultantski tim predvođen danskom tvrtkom COWI.

 

Punu potporu IAP-u dala je Energetska zajednica jugoistočne Europe i Europska komisija. Njegov značaj je izuzetan jer dovodi u regiju ekološki prihvatljiv, konkurentan, višenamjenski energent, olakšava plinofikaciju regije i omogućava diversificiranu dobavu prirodnog plina. Omogućava značajan prihod od njegovog tranzita za Albaniju, Crnu Goru i Hrvatsku, te pruža mogućnost pristupa, razvoja i korištenja albanskih i hrvatskih podzemnih skladišta za plin.

 

Tvrtka SOCAR član je Shah Deniz konzorcija i nositelj razvoja projekta Transanadolskog plinovoda TANAP, te je potencijalni isporučitelj dodatnih količina plina za europsko tržište i novi budući većinski vlasnik grčkog plinskog transportnog sustava. To je tvrtka koja je ključna za otvaranje južnog europskog plinskog koridora, s kojom je Plinacro u ožujku 2013. potpisao Memorandum o razumijevanju i suradnji s ciljem provedbe zajedničkih aktivnosti na razvoju tržišta prirodnog plina jugoistočne europe.

 

Odluka Shah Deniz konzorcija, kojeg čine BP, Statoil ,Total, SOCAR, NIOC, TPAO i Lukoil, da se prirodni plin dobiven u drugoj proizvodnoj fazi tog velikog azerbajdžanskog plinskog polja usmjeri prema europskom tržištu Transjadranskim plinovodom povijesni je energetski iskorak i za Europu i za Hrvatsku, smatra Plinacro.

 

Projektom TAP, uz TANAP čini se strateški iskorak u diversifikaciji izvora i pravca dobave prirodnog plina te se uspostavlja južni europski plinski koridor i otvara mogućnost dobave prirodnog plina iz novih kaspijskih i srednjeistočnih izvora, navodi se u priopćenju.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

plinovod, plin, tap, plinacro