Zagreb

ZAOKRET: Jadran bilježi pad u turizmu, Zagreb nevjerojatan rast - jer osluškuje tržište!

U odnosu na 2012. godinu metropolu je posjetilo 15 posto više stranih gostiju!

Piše: Vanja Deželić

Turistička sezona na Jadranu nije počela obećavajuće i počela je lagana panika jer svi su se nadali kako bismo mogli zabilježiti porast u odnosu na uspješnu prošlu godinu. Razlozi neuspjeha na Jadranu su razni, od lošijeg vremena, viznog režima, kao i krize kojoj se nismo cjenovno prilagodili. U Zagrebu je pak suprotno!

Zaključno s prvih šest mjeseci 2013., u Zagrebu je bilo 11 posto više noćenja, odnosno njih 612 993, ali i 15 posto više gostiju, njih 342 888. To znači da se Zagreb približava prosjeku od dva noćenja po dolasku

Cijelu godinu, od samog dočeka Nove 2013. pa do kraja lipnja, glavni grad bilježi poraste u broju noćenja i posjetitelja. No nije ni to toliko bajno jer u Zagrebu se ostaje samo noć ili dvije, rijetko iznad toga, tako da su prihodi tajna. Svejedno, u moru loših vijesti, pozitivne je svakako lijepo nabrajati. Nažalost, lošu sezonu na Jadranu ništa ne može nadomjestiti.

Zato treba iz grešaka učiti. Preskupi smo i to je ono najbitnije jer tjedan dana Tunisa sa zrakoplovnom kartom košta po tisuću kuna jefitnije nego tjedan dana u Istri, Makarskoj ili popularnijim otocima. To znači da se nismo prilagodili tržištu zahvaćenom krizom nego uporno mislimo da će se tržište prilagođavati nama. Tko zna koliko će godina još trebati da se to ispravi, da se prestane tretirati gosta isključivo kao krpu iz koje treba cijediti novac.

Zagreb nema te probleme jer kao najveći hrvatski grad ima znatnu ponudu, idealan je za prespavati i krenuti dalje. No trebalo je otkriti kako zadržati gosta duže od te jedne noći, kako "natjerati" gosta da ostane barem dan duže i potroši koju kunu. Prije pet godina tako su krenule "žestoke" turističke akcije i u ponudi se našlo razgledavanje grada, polako su počela događanja na Griču ili Štrosu, INmusic se profilirao, ali i neki su drugi festivali u međuvremenu propali jer je došlo do zasićenja.

Stoga se INmusic ostavio kao glavni festival preko ljeta, Grić i Štros su okupirali centar grada i traju tijekom cijelog dana, ali i kafići lakše dobivaju dozvole za duži rad, više nije problem u ponedjeljak ili utorak pronaći mjesto gdje ćete sjesti i popiti piće nakon ponoći. I to je ono što se tražilo još od devedesetih, ali su gradske vlasti bile gluhe. No kada su poslušali tržište dogodio se nevjerojatan rast, koji je dovoljno promatrati samo kroz ovu godinu.

Preskupi smo i to je ono najbitnije jer tjedan dana Tunisa sa zrakoplovnom kartom košta po tisuću kuna jefitnije nego tjedan dana u Istri, Makarskoj ili popularnijim otocima. To znači da se nismo prilagodili tržištu zahvaćenom krizom

Za Božić i Novu godinu u metropoli je bilo 11 posto više noćenja nego godinu prije, u siječnju devet posto više, u veljači 15 posto više, ožujku 23 posto, travnju 13 posto, svibnju osam posto i u lipnju 13 posto. Zaključno s prvih šest mjeseci 2013., u Zagrebu je bilo 11 posto više noćenja, odnosno njih 612 993, ali i 15 posto više gostiju, njih 342 888. To znači da se Zagreb približava prosjeku od dva noćenja po dolasku. Primjerice, u Splitu je prosjek 3,5 noćenja po dolasku, u Dalmaciji četiri, a u Istri 4,5 noćenja.

Problemi koji su zahvatili obalu u vidu dolazaka iz BiH, Srbija, Rusije i ostalih zemalja kojima naš ulazak u Europsku uniju predstavlja prepreku zbog viznog režima. Zagreb to ne brine jer su većinu noćenja oduvijek bilježili gosti iz zapadnih zemalja. Nijemci, Talijani i Amerikanci su najčešći gosti, ali ne izostaju ni Britanci, Irci, Francuzi, Španjolci, Austrijanci, Mađari, Nizozemci, Japanci... Raspon godina također varira, podjednako je mladih i onih u najboljim godinama jer varira i ponuda, od kulture pa do zabavnih sadržaja za mlade. Naravno, uz to su cijene i više nego prihvatljive, kako od smještaja tako i do raznih ulaznica, hrane i pića, što je u ova teška vremena mamac svima.

Svjesni su toga odavno, primjerice, u Pragu, koji je samo u tri mjeseca prišle godine zabilježio 1,7 milijuna noćenja, a na godišnjoj razini je na 5,2 milijuna. Budimpešta, koja cjenovno na razini Zagreba i Praga zabilježila je u 2012. skoro devet milijuna noćenja. To je zato što znaju kakve stvari se traže, potom ih znaju ponuditi, a najbitnije je što znaju izvući korist iz njih. Zagreb sporo, ali pedantno uči.

Čeka se još na našu obalu, koja kaska jer se nikako ne može prilagoditi modernom dobu, konkurenciji i krizi koja je zahvatila kompletan svijet, ne samo regiju...

 

>> Gotovo podjednaki individualni i organizirani dolasci turista

 

>> Trebamo li brinuti? U sredini sezone ceste koje vode na more - poluprazne!

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

obala, jadran, dalmacija, zagreb, turizam