Crna kronika

ZAHTJEV: Udruge traže utvrđivanje odgovornosti za zločine u Medačkom džepu

Osim na sporost Državnog odvjetništva u nastavku procesuiranja ratnih zločina, udruge Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, Građanski odbor za ljudska prava i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek upozorile su i na neprimjerene najave predstavnika vladinih ustanova.

Piše: PolitikaPlus
Osim na sporost Državnog odvjetništva u nastavku procesuiranja ratnih zločina, udruge Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, Građanski odbor za ljudska prava i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek upozorile su i na neprimjerene najave predstavnika vladinih ustanova.

Nevladine udruge za ljudska prava upozorile su danas da prostor Medačkog džepa i nakon 20 godina izgleda kao "spaljena zemlja" sa srušenim kućama u koje se rijetki vraćaju, a da tužiteljstvo nije provelo istragu kako bi utvrdilo zone odgovornosti postrojbi u akciji "Džep 93", zapovjedni lanac i ovlasti iako su na suđenju za zločine u toj akciji utvrđene uloge visoko pozicioniranih časnika.

Osim na sporost Državnog odvjetništva u nastavku procesuiranja ratnih zločina, udruge Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, Građanski odbor za ljudska prava i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek upozorile su i na neprimjerene najave predstavnika vladinih ustanova koji umjesto sjećanja na žrtve zločina spominju odlikovanja te na medijske priloge kojima se relativizira pravomoćna presuda za te zločine.

Iako je cilj akcije "Džep 93" bio osloboditi dio okupiranog hrvatskog teritorija kako bi se zaustavilo kontinuirane topničke napade na Gospić nakon koje je njegovim stanovnicima omogućen sigurniji život, udruge su neprimjerenom ocijenili nedavnu najavu ministra branitelja Predraga Matića da će zajedno s hrvatskim predsjednikom u predstojećim izmjenama zakona o odlikovanjima uvrstiti i medalju "Medački džep".

"Umjesto najavljenih odlikovanja predlažemo pokretanje dijaloga o primjerenom načinu budućih obilježavanja godišnjice operacije "Džep 93" koje bi uključilo sjećanje na žrtve na forumima poput Vijeća za socijalnu pravdu i vladina Povjerenstva za ljudska prava", rekla je na konferenciji za novinare Vesna Teršelić. Predstavnica Documente navela je i jedan primjer medijskog izvještavanja u kojem je na TV kalendaru HRT-a relativizirana odgovornost Mirka Norca, dok sudbina stradalih civila nije ni spomenuta.

Zbog zločina počinjenih u Medačkom džepu na zagrebačkom Županijskom sudu osuđen je Mirko Norac, kojemu su oduzeti čin i odličja, radi propuštanja poduzimanja nužnih radnji kako bi se spriječilo da njemu podčinjeni pripadnici IX motorizirane brigade ubiju četiri civila i jednog zarobljenog vojnika, dok je Rahim Ademi oslobođen optužbi.

Zoran Pusić iz Građanskog odbora kazao je da je u toj akciji bili puno više žrtava nego što je utvrđeno i procesuirano. Smatra zabrinjavajućim odnos javnosti i politike prema zločinima jer se nije našla politička snaga koja bi se razračunala sa zločinima, već se istina pokušava sakriti poput "leševa koji su se bacali u septičku jamu". "Ako se s tim stvarima ne razračunate to se uvijek može ponoviti", kazao je Pusić.

Udruge čudi što odvjetništvo do danas nije provelo istragu kojom bi razjasnilo ulogu optuženih, ali i drugih osoba koje su kao zapovjednici sudjelovali u planiranju i provedbi te akcije. To se prvenstveno odnosi na umirovljene visoke časnike Davora Domazeta Lošu, Željka Sačića i Mladena Markača.

Prema podacima udruga nakon akcije, hrvatska strana i UNPROFOR su srpskoj strani tijekom 1993. predale tijela 76 žrtava, uglavnom civila. U optužnici protiv Norca je poimence bilo navedeno 28 civilnih žrtava i pet zarobljenih vojnika, od kojih su neki okrutno zlostavljani i masakrirani.

Nakon završene akcije pripadnici UNPROFOR-a su na prostoru Medačkog džepa kamerama zabilježili masakrirane leševe srpskih civila, spaljene i srušene kuće i uništene gospodarske zgrade.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

ratni zločini, nevladine udruge, međački džep, documenta