Burze

TJEDNI PREGLED: Zagrebačka burza: Crobex pao šesti tjedan, gotovo potpuno izbrisan rast iz 2013.

Crobex se prošloga tjedna spustio 0,23 posto, na 1.764 boda, nedaleko najniže ovogodišnje razine od 1.763 boda, zabilježene 2. siječnja.

Piše: PolitikaPlus


„Tjedan je na domaćem tržištu započeo minusom Crobexa nakon što je već poduljem negativnom sentimentu dodatno pridonijela objava Eurostata o deficitu hrvatskog proračuna. Crobex10 se spustio ispod 1.000 bodova po prvi puta od početka godine, a i najlikvidnija dionica HT-a skliznula je blizu povijesnog minimuma. Ipak, bez znatnijih dnevnih oscilacija, do kraja tjedna gubitci indeksa ponešto su ublaženi“

Indeks Crobex Zagrebačke burze pao je šesti tjedan zaredom, nakon podataka Eurostata koji pokazuju da će Hrvatska uskoro ući u proceduru prekomjernog deficita, a idućeg će tjedna na tržište ponajviše utjecati objava poslovnih rezultata domaćih kompanija.

Crobex se prošloga tjedna
spustio 0,23 posto, na 1.764 boda, nedaleko najniže ovogodišnje razine od 1.763 boda, zabilježene 2. siječnja. U proteklih šest tjedna Crobex je izgubio 3,5 posto.

Crobex10 oslabio je, pak, 0,14 posto, na 999 bodova, skliznuvši po prvi puta od početka godine ispod psihološki važne granice od 1.000 bodova.

Redovni promet dionicama iznosio je prošloga tjedna 57,6 milijuna kuna, oko 7 milijuna više nego tjedan dana prije.

U blok transakcijama ostvareno je još 2,6 milijuna kuna povlaštenom dionicom Adrisa i 2,04 milijuna dionicom Tehnike.

„Tjedan je na domaćem tržištu započeo minusom Crobexa nakon što je već poduljem negativnom sentimentu dodatno pridonijela objava Eurostata o deficitu hrvatskog proračuna. Crobex10 se spustio ispod 1.000 bodova po prvi puta od početka godine, a i najlikvidnija dionica HT-a skliznula je blizu povijesnog minimuma. Ipak, bez znatnijih dnevnih oscilacija, do kraja tjedna gubitci indeksa ponešto su ublaženi“, kaže Ana Vitaić Gladović, iz odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Prema podacima Eurostata i Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je manjak konsolidirane opće države u 2012. godini iznosio 16,35 milijardi kuna, ili 5 posto BDP-a, dok je dug konsolidirani dug opće države iznosio 183,27 milijardi kuna, ili 55,5 posto BDP-a.

Ti podaci pokazuju da će Hrvatska uskoro ući u proceduru prekomjernog deficita (EDP), mehanizam EU-a osmišljen kako bi se proračunski manjak članica zadržao ispod 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.

Idućih godina tako će Hrvatska morati konsolidirati svoje javne financije, bilo povećanjem prihodne strane proračuna ili smanjenjem rashodne.

Na domaćem je tržištu najveći promet, 12,6 milijuna kuna ostvaren dionicom HT-a, pri čemu joj je cijena pala 1,9 posto, na 169,95 kuna. Tijekom tjedna skliznula je i na 168,6 kuna, blizu njezine povijesno najniže razine od 168,4 kune.

Uz HT, koji je bio u fokusu investitora pred objavu poslovnih rezultata za prvih devet mjeseci ove godine 30. listopada, veći prometi ostvareni su i dionicama Petrokemije i Diokija.

„Dionica Petrokemije bila je u fokusu zbog najave poljskog Azotya da je zainteresiran za privatizaciju te kompanije. Dionica Diokija, pak, privukla je pozornost zbog medijskih napisa da je za Dioki grupu zainteresirano nekoliko mogućih strateških partnera“, navodi Vitaić Gladović.

Dionica Diokija najveća je dobitnica protekloga tjedna – cijene joj je skočila 86 posto, na 7,3 kune, uz promet od 2,4 milijuna.

Cijena dionice Petrokemije porasla je, pak, 3,56 posto, na 183,3 kune, uz 1,4 milijuna kuna prometa.

Među većim dobitnicama kod likvidnijih izdanja, ističe se još i dionica AD Plastika, sa 6-postotnim rastom cijene, na 132,5 kuna, uz 2,9 milijuna kuna prometa.

Znatniji promet u redovnom trgovanju ostvaren je povlaštenom dionicom Adrisa, a cijena joj je ojačala 0,57 posto, na 264,5 kuna.

Dionica Ine, pak, nije reagirala na odgodu sastanaka pregovaračkih timova hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a oko izmijene dioničarskog ugovora u Ini. Sastanak je trebao biti održan u petak, no hrvatska strana ga je odgodila.

Dionica Ine protekloga je tjedna poskupjela 0,87 posto, na 4.060 kuna, uz promet od 1,3 milijuna kuna.

Među najvećim gubitnicama protekloga su se tjedna našle dionice Viadukta, s padom cijene za 8,6 posto.

Nadzorni odbor Viadukta u četvrtak je opozvao s dužnosti zamjenika predsjednika Uprave Ivana Berketa i člana Uprave Damira Kezelea, s ciljem nastavka nesmetanog poslovanja tvrtke. Naime, dan ranije policija je privela pet osoba, među njima i Berketa i Kezelea, a sumnjiči ih se da su sudjelovali u izvlačenju novca iz Hrvatskih autocesta.

Među gubitnicama našle su se i dionice Zagrebačke banke, čija je cijena pala 5,9 posto, na 25,35 kuna, te Privredne banke Zagreb, za 3,76 posto, na 404,2 kune.

Vlada je u četvrtak prihvatila prijedlog izmjena zakona o potrošačkom kreditiranju, kojim se želi strože regulirati kamate na kredite u stranoj valuti, ponajprije švicarskim francima.

„Idućih dana, iako je skraćeni radni tjedan zbog blagdana u petak, očekujem nešto dinamičnije trgovanje, budući da se većina objava rezultata za prvih devet mjeseci očekuje u utorak i srijedu“, ocjenjuje Vitaić Gladović.

I dok su na Zagrebačkoj burzi cijene pale, na svjetskim su tržištima porasle.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones porastao 1,1 posto, dok je S&P 500 ojačao 0,9 posto, na 1.759 bodova, novu najvišu razinu u povijesti.

I na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE ojačao je 1,5, a frankfurtski DAX 1,3 posto. Pariški CAC oslabio je, pak, 0,3 posto.

Uspon cijena dionica na većini svjetskih burzi zahvaljuje se solidnim poslovnim rezultatima kompanija, ali i slabim gospodarskim podacima, koji podržavaju nadu ulagača da Fed neće smanjivati poticajne monetarne mjere do iduće godine.

„Na inozemnim burzama sezona objava poslovnih rezultata već je u tijeku. U fokusu investitora bili su i američki makroekonomski podaci, prije svega zakašnjeli podatak o zaposlenosti u rujnu. Budući da je podbacio u odnosu na očekivanja analitičara, u pitanje je dovedena mogućnost Fedovog ublažavanja kvantitativnog popuštanja do kraja godine“, zaključuje Ana Vitaić Gladović.