Mojbiz

ZADUŽIVANJE : Branko Grčić: Hrvatskoj u ovoj godini za refinanciranje dugova treba do 55 milijardi kuna

To što se o zaduživanjima odlučivalo na telefonskoj sjednici Vlade Grčić ne smatra spornim.

Piše: PolitikaPlus

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Branko Grčić naglašava da Hrvatskoj u ovoj godini za refinanciranje dugova treba 50-55 milijardi kuna te stoga 'mora imati širok spektar potencijalnih izvora sredstava za financiranje i refinanciranje duga.

 

- Iznosi koji se spominju manji su od 10 posto od ukupnog refinanciranja, a svi su u funkciji refinanciranja nečega što je nastalo svih ovih godina. Prema tome, Vlada mora koristiti sve moguće izvore da bi to osigurala, ustvrdio je Grčić.

 

To što se o zaduživanjima odlučivalo na telefonskoj sjednici Vlade Grčić ne smatra spornim.

 

- To je manje bitno, pitanje je samo hitnoće uspostave aranžmana, ali ništa tajnovito tu nema, rekao je.

 

Kritike iz analize Instituta za javne financije odbacuje i ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras naglašavajući da Vlada "vrlo jasno zna kako upravljati deficitom i javnim financijama idućih godina".

 

 

- Zaduženja su, bila potrebna i Vlada se nije zadužila mimo proračuna. Taj dio novca je bio potreban, morali smo to odraditi i nije bilo mimo proračuna, to je u planu prihoda i rashoda, rekao je i dodao da plan zaduživanja uvijek postoji, pa tako i za ovu godinu.

 

Podsjetimo, u aktualnom osvrtu Instituta za javne financije pod naslovom "Gospodo, gdje je strategija zaduživanja i upravljanja javnim dugom?", ocjenjuje se kako Vlada nema strategiju upravljanja javnim dugom te ističe potrebu žurnog uvođenja upravljanja fiskalnim rizicima.

 

Navodi se kako je Vlada u samo tjedan dana, na posljednje dvije sjednice u prošloj godini, od kojih je ona na Badnjak bila telefonska, s četiri odluke povećala javni dug za oko četiri milijarde kuna.

 

Anto Bajo (IJF) i Marko Primorac (Ekonomski fakultet, Zagreb) u toj analizi napominju kako se "ukupan iznos svih nedavnih zaduživanja veći od četiri milijarde kuna i izravno odražava na rast javnog duga.

 

Troškovi zaduživanja prilično su visoki, a kreativne financijske transakcije kojima Vlada pokušava pronaći izvore financiranja neće proći nezapaženo kod Europske komisije i evidentirat će se u sklopu procedura prekomjernog proračunskog deficita.

 

'Vlada nema strategiju upravljanja javnim dugom, a postojeća nepovoljna zaduženja ukazuju na potrebu žurnog uvođenja upravljanja fiskalnim rizicima', ističu Bajo i Primorac u analizi IJF-a.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

vlada, branko grčić, javni dug, gordan maras