Mojbiz

REBALANS PRORAČUNA : VIDEO Rovovska borba za svaku kunu: Linić na jednoj, ministri na drugoj strani

Malo tko očekuje da će na prihodovnoj strani biti pomaka, ostaju rashodi i rezanje.

Piše: Ilijana Grgić

Da će Vlada morati krenuti u rebalans proračuna, znalo se i prilikom njegova donošenja. Naime, država je tada planirala da će u 2014. imati 113,1 milijardi kuna proračunskih prihoda, dok su rashodi planirani u visini od 130,5 milijardi kuna. Deficit je tako skočio na velikih 17 milijardi kuna.

 

Europska komisija očekuje da Hrvatska iznađe način za njegovo smanjenje i to najmanje - 3,2 milijarde kuna. Kako malo tko očekuje da će na prihodovnoj strani biti nekih većih pomaka, ostaju rashodi i njihovo rezanje.

 

Stoga je rijetko koga začudilo da je ministar financija Slavko Linić najavio da će razgovori u Vladi o rebalansu proračuna za 2014. početi 'već danas' odnosno 'već jučer'. Sam ministar odbacuje sumnje da unatoč tako ranom rebalansu Vlada ne drži državne financije pod kontrolom.

 

- Sve je pod kontrolom - kaže Linić, no nekako mu malo vjerujemo.

 

No, bit će to teški 'razgovori' jer se većina ministara ukopala na svojim sadašnjim pozicijama i složno se drže dogovorene priče 'u našem se ministarstvu nema više što rezati'. Čini se kao da je na jednoj strani Linić sa ogromnim škarama a na drugoj svi ministri koji viču 'ne nas, ne nas'.

 

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanovićsvjestan je da samo ušli u proceduru i da se moraju rezati rashodi.

 

- Ja osobno smatram da smo sve naše rezerve već iscrpili i da ukoliko želimo osigurati razvoj Hrvatske iz godine u godinu moramo povećavati ulaganja u obrazovanje, u znanost, u istraživanje i to će biti moj početni stav - smatra Jovanović.

 

 

Sličnog stava je i ministar obrane Ante Kotromanović koji se pak nada da će prodajom nekretnina u vlasništvu MORH-a bar malo pokrpati proračun.

 

 

- Moje ministarstvo je ono koje potiče gospodarstvo i tu je pitanje reformskih poteza u koja su uključena ova velika ministarstva, poput zdravlja, obrazovanja i tako dalje tu su potrebne najveće reforme za obavit. Mi većim djelom dajemo iz EU fondova i sigurno da nećemo rezati tamo gdje dobijmo, smatra ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.

 

 

Osim smanjenja deficita, Linić i ekipa morat će se uhvatiti sa još jednim problemom. Naime, javni dug je u 2013. po prvi put prešao maastrichtsku granicu od 60 posto BDP-a. Uz deficit, smanjenje javnog duga te nova zaduženja, 2014. godina neće biti nimalo laka.  

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

željko jovanović, ante kotromanović, slavko linić