A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://www.politikaplus.com//upload/images/arhiva/O-P-Q/peru-cile-karta-teritorijalni-spor-099.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

Arbitraža presudila: Granica na moru između Čilea i Perua ide po crti ekvidistance! | Politika+
IVAN HRSTIĆ

ČILE IZGUBIO, HOĆE LI I SLOVENCI?: Arbitraža presudila: Granica na moru između Čilea i Perua ide po crti ekvidistance!

To je načelo za koje se Hrvatska zalaže u sporu sa Slovenijom.

Piše: Ivan Hrstić, Hina/Reuters/AFP

Međunarodni sud pravde (ICJ) u ponedjeljak je riješio pomorski spor Čilea i Perua s kraja 19. stoljeća i time zaključio jedan od posljednjih južnoameričkih teritorijalnih sporova, javljaju agencije. Odluka je nazvana kompromisnom, iako je jasno da je Čile taj koji se mora odreći dijela mora kojeg je do sada kontrolirao i iskorištavao.

U pitanju je bilo 38 tisuća četvornih kilometara Tihog oceana ispred peruanske i čileanske obale, područja koje je dosad u cijelosti bilo pod kontrolom vlade u Santiagu. ICJ je odlučio da će više od pola spornog dijela pripasti Peruu, što je zadovoljilo tamošnji nacionalni ponos, ali je Čile zadržao ribom bogata područja uz obalu, što je, pak, opisano kao dobra vijest za čileansku ekonomiju.


Obje su zemlje najavile da će poštivati odluku koja bi dugoročno trebala unaprijediti odnose između dviju brzo rastućih ekonomija, čija bilateralna trgovinska razmjena iznosi tri milijarde dolara godišnje.

"Ovdje nema pobjednika i poraženih. Sretni smo što napokon imamo granicu"

Izabrana čileanska predsjednica Michelle Bachelet izrazila je "žaljenje" zbog "bolnog gubitka" dijela morskog područja, ali se obvezala da će "postupno provesti sudsku odluku".

Njezin peruanski kolega Ollanta Humala kazao je da je "zadovoljan odlukom" i da će također poduzeti mjere za njezinu provedbu.

Teritorijalni spor dviju zemalja ima korijene u Pacifičkom ratu (1879.-1883.) u kojem je pobijedio Čile. Peru je izgubio četvrtinu svojeg tadašnjeg teritorija, a njegova saveznica Bolivija svoj jedini izlaz na more. Godine 2008. Peru je pred ICJ-em pokrenuo spor, zatraživši suverenitet nad prijepornih 38.000 četvornih kilometara morske površine.

Čile je nevoljko, ali ipak pristao da se spor riješi pred sudom u Den Haagu. Službeni Santiago smatrao je da je granica dviju zemalja dogovorena sporazumima o ribarenju iz 1952. i 1954. godine, ali se Peru s tim nije složio i tvrdio je da granica treba biti utvrđena u skladu s UN-ovom konvencijom o pravu mora, vertikalnom linijom u odnosu na kopnenu granicu, a ne kao dosad linijom paralelnom s ekvatorom.

Pomorska granica između dviju zemalja bit će povučena ravnom linijom od točke gdje se sastaju njihove kopnene granice. Čile će morati ustupiti dio područja dublje u Tihom oceanu, ali će zadržati najvredniju ribarsku zonu. Procjenjuje se da je cijelo sporno područje ekonomski vrijedno oko 200 milijuna dolara godišnje, ali veći dio ribarske zone je na 10 milja od obale.

Presuda se nestrpljivo očekivala u obje zemlje, sa živim prijenosom čitanja sudske odluke, koji su posebno bili gledani u ribarskim gradovima blizu granice i u centru Lime.

Većina je odluku dočekala s olakšanjem.

"Ovdje nema pobjednika i poraženih. Sretni smo što napokon imamo granicu", kazao je Reutersu Jorge Morales iz Lime.


Bude li se poštivalo načelo ekvidistance, Slovenija nema ni teoretske mogućnosti da ishodi neposredan dodir s međunarodnim vodama

Nadajmo se da će na isti način završiti i spor Hrvatske i Slovenije u Piranskom zaljevu. Podsjetimo, Slovenija traži cijeli zaljev za sebe, dok Hrvatska prihvaća pravila međunarodnog pomorskog prava, kakva su primijenjena u ovom sporu između Čilea i Perua, dakle crtu ekvidistance od granične točke na kopnu.

Bude li se to načelo primjenjivalo, Slovenija nema ni teoretske šanse da ostvari neposredan dodir svojih teritorijalnih voda s međunarodnim vodama. Time ona, naravno, neće biti ni na koji način prikraćena u svojem pravu na neometan prolaz brodova kroz pomorske koridore.

No, problem teoretski može biti u tome što u ovom slučaju ne odlučuje Međunarodni sud pravde, nego arbitri koje su odabrale obje strane, a od kojih Slovenija očekuje da odlučuju (i) na temelju nekih povijesnih prava za koje samo ona smatra da postoje.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

pomorsko pravo, crta ekvidistance, piranski zaljev, granični spor, čile, peru