Hrvatska

DETALJNI PRESJEK: Ivana Maletić razotkrila 'obmane Branka Grčića': Uniji smo dali 1,8 milijardi kuna, a izvukli nula!

'Želi prikriti vlastitu nesposobnost i nerazumijevanje sustava.'

Piše: PolitikaPlus

Potpredsjednik Grčić je 7. veljače na konferenciji za novinare iznio niz neistina istaknuvši da će ih nastaviti puno puta ponavljati jer je to važno, što je natjeralo predsjednicu HDZ-ova Odbora za regionalni razvoj i EU fondove, Ivanu Maletić, na reakciju.

 

- Bilo bi mu bolje da umjesto marketinških trikova napravi nešto za Hrvatsku, a to je da ode s funkcije potpredsjednika na kojoj ne bi smio  biti netko tko obmanjuje javnost i  ne zna posao za koji je odgovoran - istaknula je odmah na početku.

 

Potom je nabrojala pet "obmana potpredsjednika Branka Grčića", a prenosimo ih u cijelosti:


Prva obmana: 150 milijuna eura blokiranog predujma nije gubitak

Bilo bi mu bolje da umjesto marketinških trikova napravi nešto za Hrvatsku, a to je da ode s funkcije potpredsjednika na kojoj ne bi smio  biti netko tko obmanjuje javnost i  ne zna posao za koji je odgovoran

Potpredsjednik tvrdi kako činjenica da nismo dobili predujam nije nikakav gubitak nego samo pitanje likvidnosti proračuna u kojem ionako imamo od IPA-e 45 milijuna eura koji stoje nepotrošeni. Kako može potpredsjednik jedne Vlade u kojoj ministar financija iz tjedna u tjedan pokušava doći do sredstava i zadužuje se gdje god stigne jer mu je proračunska rupa sve veća, izjaviti da je sasvim svejedno hoće li 150 milijuna eura biti uplaćeno u veljači, ožujku ili travnju…

 

Na samom kraju 2013. Vlada se zadužila 200 milijuna eura na tri mjeseca i plaća za to preko 9 milijuna kuna kamata. Da je dobiven predujam, proračun bi bio likvidan i zaduživanje ne bi bilo potrebno. Zar to nije direktan gubitak sredstava i to za proračun iz kojeg se nisu uspjeli na vrijeme platiti osnovni troškovi poput prijevoza nastavnicima ili naknada osobama na stručnom osposobljavanju.

Druga obmana: Ulažemo intenzivno u pripremu projekata

Republika Hrvatska je trebala tijekom 2012. i 2013. imati u postupku ugovaranja projekte kojima troši sredstva iz 2013, a istovremeno pripremati projekte za 2014.-2020. U razdoblju od 2014.-2020. na raspolaganju nam je 8,03 milijardi eura. Za njih iskoristiti trebamo imati preko 16 milijardi eura spremnih projekata. U pripremu treba uložiti 3 do 5 posto vrijednosti projekta što je 800 milijuna eura odnosno 6 milijardi kuna. Potpredsjednik se hvali sa ulaganjima od 300 milijuna kuna u pripremu projekata u 2013. i gotovo istim iznosom u 2014. Godišnje bi Republika Hrvatska trebala ulagati barem tri puta više u pripremu projekata da bi se fondovi mogli potpuno i pravovremeno koristiti.

Vlada je u 2013. poslala poziv svim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da prijave važne razvojne regionalne projekte za koje će se osigurati sredstva za pripremu. Ukupna vrijednost koja se izdvajala bila je samo 10 milijuna kuna, toliko za cijelu Republiku Hrvatsku. Na kraju su po tom pozivu odbijeni brojni projekti gospodarske infrastrukture poput poduzetničkih inkubatora, tehnoloških parkova, centara izvrsnosti, logističkih centara… i to u županijama poput Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Sisačko-moslavačke, a odobren je projekt groblja za kućne ljubimce u Gradu Zagrebu.

Na samom kraju 2013. Vlada se zadužila 200 milijuna eura na tri mjeseca i plaća za to preko 9 milijuna kuna kamata. Da je dobiven predujam, proračun bi bio likvidan i zaduživanje ne bi bilo potrebno. Zar to nije direktan gubitak sredstava

Treća obmana: IPA se akreditirala dvije godine, a mi ćemo sad akreditaciju odraditi u nekoliko mjeseci i to za fondove

IPA je uvedena kao potpuno novi program u srpnju 2007. Nov je bi za Komisiju i za Republiku Hrvatsku. Unatoč tome akreditacijski paketi predani su u svibnju 2008. te su održane i prezentacije Europskoj komisiju za svaku od komponenti. Predujmovi su uplaćeni do kraja 2008. Republika Hrvatska nije kao zemlja kandidatkinja uplaćivala dio svojih prihoda u Europski proračun i s ovim predujmovima sustav je odmah bio u plusu.

Europska komisija je imala povjerenje u kvalitetan rad IPA sustava i u poglavlju 22 Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata dogovarane su aktivnosti potrebne za dobivanje dozvole za rad u sustavu europskih fondova za pola godine članstva u perspektivi 2007.-2013. Toliko su bili sigurni da ćemo odmah u srpnju dobiti dozvolu za rad da je u financijsku omotnicu ušla kalkulacija po kojoj u 2013. Republika Hrvatska dobiva posebno ispregovaran predujam od 150 milijuna eura. Riječ je o predujmu u visini 30 posto dodijeljenih sredstava, a u regulativi je propisan iznos od 7 posto. Zato je naglašeno da je posebno ispregovaran, a s ciljem da pomogne proračunu iz kojeg je bilo važno intenzivno ulagati u pripremu i provedbu projekata kako bi se pokrenuo rast i razvoj. Nitko nije mogao niti zamisliti da će Republika Hrvatska otići toliko unatrag da neće moći odmah dobiti dozvolu za rad za samo pola godine perspektive za koju je još od 2008. dobila dozvole za rad.

Logično je da kada se uvodi nešto novo ne samo u državi nego i na razini Europske komisije,  treba više vremena. Upravo zato je i Komisiji trebalo da na pakete predane u svibnju 2008. formalno odgovori u studenom 2008.

Na žalost paket za samo pola 2013. godine rada s europskim fondovima koji su pojednostavljeni i velikim dijelom nastavak IPA-e, pripremao se u 2012. i 2013. te je predan tek u listopadu 2013. Komisija je bila brza u odgovoru jer joj postupak više nije nov te je potpredsjednik dobio negativan odgovor već u prosincu. Ovo je fijasko neviđenih razmjera koji potpredsjednik pokušava prikazati uspjehom. Dvije godine mu nije bilo dovoljno da pripremi sustav za samo pola godine, sustav koji je nastavak kvalitetno postavljene i izvrsno ocijenjene IPA-e.

Četvrta obmana: IPA MIS (Management Information System – informatički sustav za upravljanje) cijelo razdoblje od 2007. do 2013. nije funkcionirao pa smo mi odlučili u 2013. napraviti novi

Da IPA MIS nije funkcionirao IPA bi bila blokirana i potpredsjednik ne bi mogao staviti svoj potpis na ugovore za projekte koji su ga pripremljeni dočekali. IPA MIS je uvjet za rad IPA sustava kao što je MIS za fondove uvjet za rad tog sustava. Mjerilo za zatvaranje poglavlja 22., dakle prije lipnja 2011. bilo je da Republika Hrvatska mora imati jasno utvrđen akcijski plan za uspostavu MIS sustava za europske fondove. Od 2012. se radi na tom sustavu, potpredsjednika je čak dočekao i projekt koji se financira iz IPA-e za izradu tog sustava.

Tehnička dokumentacija za taj projekt bila je uvjet zatvaranja poglavlja 22. Potpredsjednik pola sata obmanjuje na konferenciji i objašnjava kako je 2013. krenuo s uspostavljanjem novog sustava i kako je sad uspostavljen. Dvije godine, i to uz pomoć konzultanata financiranih iz IPA-e, nije mu bilo dovoljno da ispuni uvjet za koji je znao od prvog dana kada je preuzeo sustav. Komisija ga je zato blokirala, zbog toga nema dozvole za rad, zbog toga nema 150 milijuna eura.

Nismo imali obvezu uplate u EU proračun. IPA se uvela kako bismo na vrijeme bili spremni povlačiti fondove, kako se ne bi dogodila velika uplata u EU proračun, a malo ili nikakvo povlačenje sredstava. Zahvaljujući Grčićevoj nesposobnosti uplatili smo 1,8 milijardi kuna, a dobili ništa

Peta obmana: Kad smo došli smanjili smo gubitak IPA sredstava

Svi predviđeni projekti u IPA promet, zaštita okoliša i regionalna konkurentnost bili su realizirani do 2011., ali uz velike uštede postignute tijekom ugovaranja. Europska komisija je uštede u ugovaranju smatrala uštedama za europske porezne obveznike i nije dozvoljavala da se priprema zaliha projekata kojima bi se uštede iskoristile. Kasnije su temeljem iskustava s Republikom Hrvatskom promijenili stav i izmijenili IPA regulativu. Zbog ušteda je na kraju 2011. ostalo „nepotrošeno“ 14,6 milijuna eura. Da svi predviđeni projekti nisu bili kvalitetno realizirani poglavlje 22 ne bi bilo zatvoreno jer je upravo provedba IPA-e bila mjerilo u poglavlju.

 

U IPARD-u se dogodio gubitak alokacije jer rad nije bilo moguće započeti dok se ne dobije posebna dozvola za rad, različita od ostatka IPA-e, a to je dozvola bez kontrola Delegacije Europske komisije. Kako je i IPARD, kao i čitava IPA bio nov za Komisiju, za ovu dozvolu im je trebalo više vremena od trenutka predaje našeg paketa. Provedba je zbog toga započela u 2009. pa je 25 milijuna eura ostalo nepotrošeno u 2011.

 

Projekti su bili ugovoreni, ali u IPARD-u moraju biti i završeni da bi se sredstva potrošila jer se daju kao refundacija za realizirane projekte. Poglavlje 22 je zatvoreno jer su bile odrađene sve predradnje da se ne događaju daljnji gubitci u IPARD-u. Natječaji su bili raspisani, projekti ugovoreni, ali u 2012. sve je stalo i IPARD bilježi samo daljnja oduzimanja sredstava – u 2012. oduzeto je 13,3 milijuna eura, a u 2013. 7,4 milijuna eura. Natječaj iz 2012. ni dan danas nije zatvoren i 700 milijuna kuna vrijednosti projekata čeka početak realizacije. Da je na vrijeme natječaj zatvoren ovih 7,4 milijuna eura ne bi bilo izgubljeno.

Potpredsjednik tvrdi kako je u 2012. gubitak smanjen na 15 milijuna eura, a u 2013. na 5 milijuna eura. Skriva da gubitka u ovim godinama nije smjelo biti jer su intenzivirani projekti i Komisija je u međuvremenu promijenila regulativu te je dozvolila da se priprema više projekata od dodijeljenog iznosa kako bi se sredstva mogla iskoristiti i u slučaju ušteda. Republika Hrvatska ne da nije smjela gubiti IPA-u u 2013. nego je uz IPA-u trebala koristiti i fondove te trošiti puno više.

- Vraćajući se u 2008. potpredsjednik želi prikriti vlastitu nesposobnost i nerazumijevanje sustava. Republika Hrvatska je tad bila država kandidatkinja i dobivala je sredstva kao potporu u pregovorima. Nismo imali obvezu uplate u EU proračun. IPA se uvela kako bismo na vrijeme bili spremni povlačiti fondove, kako se ne bi dogodila velika uplata u EU proračun, a malo ili nikakvo povlačenje sredstava iz fondova. Na žalost, zahvaljujući potpredsjednikovoj nesposobnosti uplatili smo 1,8 milijardi kuna u EU proračun, a iz fondova nismo dobili ništa - zaključuje Maletić.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

hdz, obmana, eu fondovi, branko grčić